Vlasti Bosne i Hercegovine trebale bi u predstojećem tjednu dostaviti europskim institucijama te zemaljama članicama Unije detaljno izvješće kojim bi objasnile ostvarene reforme, navodeći eventualni napredak u nekoliko zakona oko kojih postoje tek razlike u nijansama, kao i kakva je planirana dinamika oko niza reformi koje je Europska komisija postavila pred BiH kao popis 8 + 1. Upravo je to od Vijeća ministara Bosne i Hercegovine na sastanku održanom u Sarajevu zatražio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a poslije je djelomično javnosti u obraćanju objasnio što je smisao takve inicijative. Naime, cilj je da iz BiH prije dolaska predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen ode izvješće koje će također pozitivno prikazati napore vlasti u posljednjih nepunih deset mjeseci, piše portal Večernjeg lista BiH.

Utjecaj na sudove

Upravo je hrvatski premijer jučer otvoreno istaknuo kako su vlasti pokazale funkcionalnost institucija unatoč svim poteškoćama koje se pojavljuju u odnosu na prethodno vrijeme kada su bili blokirani svi procesi. To izvješće Vijeća ministara BiH, tako pozitivno intonirano, bio bi dodatni alat zagovornicima bosanskohercegovačkog približavanja Europskoj uniji, piše Večernji list. A upravo je Zagreb najsnažniji lobist, odvjetnik, kako je objasnio i premijer Plenković. U međuvremenu, kako su nakon sastanka u Istočnom Sarajevu istaknuli čelnici HDZ-a BiH Dragan Čović, SNSD-a Milorad Dodik te SDP-a BiH Nermin Nikšić, Naše stranke Edin Forto, kao i Naroda i pravde Elmedin Konaković, pokušat će se modelirati rješenja za tri europska zakona koji su na popisu "pravne države", a odnose se na sudove BiH, zatim sukob interesa, kao i pranje novca i financiranja terorizma. Kada je riječ o Zakonu o sudovima BiH nije, međutim, još uvijek samo prijepor oko sjedišta Žalbenog odjela Suda Bosne i Hercegovine nego i nekih potankosti koje se odnose na nadležnost državne razine oko gospodarskog kriminala. Bošnjačkoj strani prijeporno je da sjedište suda koji ima drugostupanjsku ulogu bude u Banjoj Luci te traži da to bude u Istočnome Sarajevu. Hrvatskim predstavnicima u vlasti zapravo je svejedno gdje bi sjedište toga suda trebalo biti, ali podržavaju da bude različito od prvostupanjskoga suda BiH. Kao jedan od glavnih razloga zašto se protive odluci da Banja Luka bude sjedište institucije Žalbenoga odjela Suda BiH bio je da će vlasti Republike Srpske, odnosno njihov čelnik Milorad Dodik, imati "prevelik utjecaj" na suce. Kao da to sada nije slučaj sa Sudom BiH, za koji se otvoreno tvrdilo da je dio pod najizravnijim utjecajem političkog Sarajeva, a ponajprije Stranke demokratske akcije i njoj bliskih institucija. Kako god bude, čak i da sjedište bude u Banjoj Luci, SNSD Milorada Dodika imat će problem s oporbom koja će ih pritiskati da su dio republičkosrpskih nadležnosti predali državi. S druge pak strane srpska strana ima problema s određenim rješenjima koja se tiču nadležnosti suda na državnoj razini oko gospodarskog kriminala. Naime, za razliku od Federacije Bosne i Hercegovine, koja to uopće nema u pravosudnoj hijerarhiji, u Republici Srpskoj, uz općinske i okružne (regionalne sudove u rangu županijskih), te entitetskog, postoje zasebni sudovi koji se bave gospodarskim kriminalom.

Crni popis

U tome dijelu nastoji se precizno odrediti gdje prestaje državna, a započinje entitetska nadležnost. To je uglavnom oko pitanja koja se tiču prekoentitetskog kriminala kako se ne bi obesmislila uloga "privrednih sudova" u RS-u. Zakon o sprječavanju sukoba interesa na državnoj razini ispeglan je oko gotovo svih prijepornih pitanja koja su se odnosila na imenovanje i način odlučivanja posebnog povjerenstva. Naime, u Europskoj komisiji ranije su problematizirali način odlučivanja po kojemu su se morali složiti predstavnici iz svih naroda, no sada je pronađeno rješenje da će ovo tijelo imati svoju nacionalnu kvotu, čime se stvari svode na isto rješenje koje zadovoljava i sva tri naroda. O Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma političari nemaju nikakvih prijepora, no određene prigovore imala je Uprava za europske integracije. Ovaj je zakon, uz formalno ispunjavanje uvjeta prema europskoj agendi, važan i da Bosna i Hercegovina izbjegne naći se na crnome popisu koji onda otežava poslovanje s inozemstvom. •

Dijelu hrvatskih građana raste plaća do 20 posto, prosjek se penje na 1.500 eura