Glavni tajnik Domovinskog pokreta Mladen Barać rekao je protekloga tjedna da Rezolucija o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH predstavlja konkretan iskorak Hrvatske prema hrvatskom pitanju u BiH, najavivši daljnje razgovore s HDZ-om o tekstu Rezolucije, kao i održavanje okrugloga stola, piše Večernji list BiH.
Što je sve sporno
Ključni zahtkev DP-a jest uspostava posebne hrvatske izborne jedinice koja bi zajamčila da Hrvati u BiH imaju mogućnost birati svoje legitimne političke predstavnike u vlasti bez mogućnosti da to umjesto njih rade Bošnjaci namećući im političke predstavnike kao što je slučaj s državnim Predsjedništvom BiH. Ili federalnim i državnim Domom naroda u kojemu sjede negelitimni hrvatski zastupnici. Pa čak i oni koji se lažno izjašnjavaju kao Hrvati. U jednome trenutku, dok su trajali pregovori između hrvatskih i bošnjačkih političkih stranaka u Neumu uz posredovanje američke i administracije Europske unije potkraj siječnja, otvorilo se pitanje je li moguće uspostaviti dvije ili više izbornih jedinica kako bi se provele presude Europskog suda za ljudska prava, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića.
Pitanje je najizravnije predstavnici Venecijanske komisije postavio čelnik vodeće bošnjačke SDA Bakir Izetbegović. Odgovor je bio šokantan za bošnjačku stranu jer je predstavnica ovoga savjetodavnog pravnog eksplicitno tijela Vijeća Europe rekla kako je to autonomna odluka svake države. To se konkretno odnosilo na mogućnost biranja članova Predsjedništva BiH posredstvom dvije izborne jedinice. Do tada su bošnjački političari, ali i nakon toga, tvrdili kako je Federacija BiH jedna izborna jedinica i da se to ne može mijenjati. Djelimice je to potvrđeno i kroz presudu Europskog suda za ljudska prava po žalbi Slavena Kovačevića, a eksplicitno u presudi po žalbi njegova stranačkog kolege Zlatana Begića, inače profesora ustavnoga prava koji je izgubio upravo u predmetu u kojemu mu je ESLJP održao predavanje o vrijednosti glasa u izbornim jedinicama.
Prijedlog Domovinskoga pokreta koji u suštini cilja na hrvatsku izbornu jedinici ne bi se uklopio u ove gabarite ESLJP-a osim ako se ne kombinira teritorijalno i nacionalno. No, svejedno i ako se ne nazove hrvatska, a omogućava Hrvatima da izaberu legitimne političke predstavnike, zapravo predstavlja put kako treba krenuti u Bosni i Hercegovini, kako bi se zaustavio očiti projekt nametanja političkih predstavnika Hrvatima i jednoga pravnoga nasilja nad najmanje brojnim konstitutivnim narodom i na drugim razinama. A sve sciljem stvaranja bošnjačke nacionalne države.
Što je uostalom u više navrata potvrdio i čelnik SDA Bakir Izetbegović koji je najavljivao kako će Hrvate svesti na mjeru te fenomen Komšić preseliti i na niže razine vlasti. U pravnoj i političkoj interpretaciji presuda Europskog suda za ljudska prava, važno je naglasiti da ni u jednom od relevantnih predmeta Sud nije osporio ustavno uređenje Bosne i Hercegovine utemeljeno na postojanju triju konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba. Taj ustavni princip ostaje polazna točka Daytonskog mirovnog sporazuma i kao takav nije bio predmet ukidanja, niti ga je Sud dovodio u pitanje kao model državnog uređenja.
Što kaže sud
Ono što je Sud razmatrao u predmetima koji se u javnosti povezuju s Kovačevićem i drugim sličnim slučajevima odnosi se isključivo na pitanje individualnih političkih prava i zabrane diskriminacije u pristupu izborima. Drugim riječima, Sud se bavi time mogu li građani ravnopravno sudjelovati u političkom procesu, a ne time kako će biti strukturiran ustavni poredak zemlje ili hoće li postojati konstitutivni narodi.
Zbog toga se ni ti predmeti ne mogu tumačiti kao pravna osnova za ukidanje koncepta konstitutivnosti, niti kao zahtjev za njegovu izmjenu. Isto tako, oni ne propisuju jedan obvezni model izbornog sustava, niti isključuju mogućnost postojanja više izbornih jedinica. Sud ostavlja državama širok prostor da same oblikuju svoj ustavni i izborni okvir, sve dok on u praksi ne dovodi do diskriminacije u političkom sudjelovanju. U tom smislu, rasprave o izbornim modelima u Bosni i Hercegovini ostaju u domeni političkog dogovora i ustavnog inženjeringa unutar same države, dok Europski sud za ljudska prava postavlja samo minimalne standarde jednakosti političkih prava, bez zadiranja u samu arhitekturu konstitutivnog poretka.
Otvori KEKS Pay
