Zbog vezanosti konvertibilne marke za euro i snažne integracije bankarskog sektora, svaka odluka Europske središnje banke sve izravnije se prelijeva i na džepove građana BiH. Za tisuće kućanstava koja otplaćuju stambene i potrošačke kredite, pitanje više nije hoće li se promjene osjetiti, već koliko i kada.
Europska središnja banka povećala je osnovne kamatne stope za 25 baznih bodova na 2,25 posto.
Ekonomisti upozoravaju da će se odluke ESB-a, zbog vezanosti KM za euro, izravno odraziti i na građane BiH.
Najviše su pogođeni korisnici kredita vezanih za Euribor, jer rast referentne stope povećava mjesečne rate.
Prema procjenama, kod kredita od 100.000 KM rata bi mogla porasti oko 8 do 15 KM mjesečno.
Ukazuju na ovo ekonomisti nakon odluke Europske središnje banke (ESB) da u okviru najnovijeg ciklusa monetarne politike podigne osnovne kamatne stope za 25 baznih bodova, na 2,25 posto, uz istodobno upozorenje da se očekuje viša inflacija i sporiji gospodarski rast u eurozoni, izazvan pojačanim geopolitičkim napetostima i energetskom nestabilnošću.
U obrazloženju odluke navedeno je da poremećaji na tržištu energenata i globalni politički rizici ostaju ključni čimbenik neizvjesnosti za europsko gospodarstvo.
Stručnjaci ističu da je riječ o očekivanom potezu, čiji je primarni zadatak kontrola inflacije. Glavni izvori inflatornih pritisaka i dalje su, kako navode, rast cijena energenata, nafte, plina i umjetnog gnojiva, kao i poremećaji u globalnim lancima opskrbe, dodatno pojačani krizama na Bliskom istoku i u širem regiji Irana. Takvi uvjeti, kako se ocjenjuje, održavaju pritisak na središnje banke da zadrže restriktivnu monetarnu politiku.
Prema ocjenama ekonomista, ovakva odluka, u kombinaciji s već visokom razinom kamatnih stopa, znači nastavak razdoblja skupog zaduživanja u eurozoni, što će se posredno i izravno odraziti i na zemlje poput BiH. Najvećem riziku izloženi su korisnici kredita čija je kamata vezana za Euribor, referentnu stopu po kojoj europske banke međusobno pozajmljuju novac. Kada on raste, i ukupna kamatna stopa na kredit skače, što izravno povećava mjesečne obveze građana i poduzeća.
Financijski stručnjak Vladimir Vasić za Glas Srpske ističe da su posebno osjetljivi oni koji imaju stambene kredite s varijabilnom kamatnom stopom.
– Rast referentne kamatne stope sigurno nije dobra vijest za kreditne korisnike, prije svega one sa stambenim kreditima. Novac postaje skuplji, a rate će biti veće. Najviše će to osjetiti oni koji su se nedavno zadužili, jer bi mjesečno opterećenje moglo značajno porasti – kaže Vasić.
On dodaje da je ESB ovim potezom reagirala na uporne inflatorne pritiske te da je riječ o nastavku politike skupog novca čiji je cilj vraćanje inflacije u ciljane okvire. Prema njegovim riječima, nije realno očekivati brz preokret negativnih trendova. Na pitanje koliko bi ovo novo europsko stezanje remena moglo trajati, Vasić procjenjuje da se efekti restriktivne politike mogu očekivati u razdoblju od najmanje šest do devet mjeseci, a moguće i dulje u ovisnosti o kretanju inflacije i geopolitičkih rizika.
Investitori trenutačno procjenjuju da bi ESB mogla provesti još jedno do dva dodatna povećanja kamatnih stopa, što znači da bi razdoblje skupog novca u eurozoni moglo potrajati i tijekom narednih mjeseci, uz nastavak pritiska na kreditna tržišta.
Otvori KEKS Pay
