Ograničenja brzine na cestama u Zapadnohercegovačkoj županiji postavljena su po kriterijima otprije tridesetak godina i karakteristikama tadašnjeg prosječnog putničkog automobila koji su bili daleko nesigurniji i slabiji od današnjih, stoji u dokumentu strategije razvitka Zapadnohercegovačke županije za razdoblje 2014. - 2020. godine. Nadalje se navodi kako je kriterij koji je na sceni štetan za građane i gospodarstvo jer im ne omogućava optimalno korištenje voznih i sigurnosnih karakteristika radi povećanja protočnosti, a nimalo na štetu sigurnosti prometovanja. U dokumentu se nadalje upozorava kako je neophodna rekonstrukcija većeg broja cesta koje prolaze kroz ovu županiju. "U nadležnosti županije su međuopćinske prometnice koje su izgrađene posljednjih petnaestak godina, a sve ostale su ceste u nadležnosti Federacije BiH. Ove federalne ceste u potpunosti i izravno utječu na ukupni prometni život županije. Nažalost, elementi federalnih cesta koje povezuju općine u županiji, ali i našu županiju s drugim županijama su jako zastarjeli i zapravo su još uvijek austrougarskog geometrijskog kolotraga koji je rezultat tadašnjeg tehnološkog stupnja cestogradnje", ističe se u dokumentu. Upozorava se i na činjenicu da takvo stanje prometnica usporava civilni i gospodarski život te predstavlja velike sigurnosne rizike radi mnogih crnih zona i točaka. U strategiji razvoja se navodi kako je u razdoblju od 2015. do 2020. potrebno izvršiti rekonstrukciju cesta, izgraditi novi elaborat o ograničenju brzine, postaviti nove signalizacije o ograničenju brzine, te otkloniti crne točke. Tako je, što se tiče cesta u nadležnosti Federacije BiH, potrebno što prije rekonstruirati dionicu Kočerin - Vranić koju treba proširiti s trećim prometnim trakom čime bi se povećala sigurnost i brzinski kapacitet ove ceste. U strategiji razvoja je naglašen i problem cesta koje su u nadležnosti nižih razina vlasti. "Ceste u nadležnosti ZHŽ-a su uglavnom u lošem stanju, osobito one čije je održavanje na razini ZHŽ-a (regionalne) i razine općine (lokalne i nekategorizirane). Nedostatak sredstava potvrđuje i činjenica da je u posljednjih sedam godina asfaltirano samo 17,5 km", navodi se u spomenutom dokumentu. Inače, županijom prolazi 150,5 km regionalnih cesta. Za regionalnu cestu R425 Široki - Tromeđa zbog loših elemenata i prolaska kroz naseljena mjesta u strategiji razvoja predlaže se da se spoji na novu planiranu cestu. "Novi spoj kroz županiju donosi otprilike 4 km nove regionalne ceste. Trasa je ucrtana po postojećoj cesti Hamzići - Lipno (nova trasa) do križanja s dionicama Podledinac - Zvirovići. Potrebno je napraviti projektnu dokumentaciju", stoji u strategiji razvoja ove županije. Ostale regionalne ceste potrebno je obnoviti. U strategiji se još jednom napominje činjenica kako od prometne infrastrukture postoji samo cestovna mreža te da su najbliža željeznička postaja, kao i zračna luka prosječno udaljeni 40 km.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’