Ministar pravosuđa Bosne i Hercegovine Davor Bunoza predstavio je nedavno Odboru ministara Vijeća Europe aktivnosti Radne skupine za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u vezi s izbornom reformom u BiH. Ministar je naglasio da sva buduća rješenja moraju biti utemeljena na presudama ESLJP-a i odlukama Ustavnog suda BiH, uz potpuno poštivanje ustavnih načela zemlje te osiguravanje prava na kandidaturu u skladu sa standardima i smjernicama Europskog suda, napose vezano uz provedbu odluke Sejdić - Finci.
Izmjena ustavne strukture
Radna skupina koju vodi Bunoza broji 12 članova, uključujući predstavnike vlasti, oporbe i akademske zajednice. Tijekom nekoliko mjeseci članovi su pripremili prijedloge za provedbu presuda, no konačni dokument još nije dovršen, što je ključni dio procesa koji BiH mora ispuniti kao dio svojih obveza na putu prema Europskoj uniji.
"Pokrenuli smo akcijski plan i formirali radnu skupinu, poslali prijedloge bivšim sucima Europskog suda angažiranima od Vijeća Europe, koji bi to trebali pregledati. Imamo dva koncepta: jedan podrazumijeva izmjenu čitave ustavne strukture BiH, a drugi poštuje temeljna načela i prava konstitutivnih naroda u skladu sa stavovima Europskog suda za ljudska prava. Moramo osigurati da reforma bude provedena u skladu s europskim standardima, poštujući temeljna načela BiH, a ne političke interese pojedinih stranaka", rekao je Bunoza. Ministar je pojasnio smjernice ESLJP-a: pravo na kandidaturu mora biti omogućeno svima, ali se ne smije koristiti kao opravdanje za rušenje Daytonskog ustavnog kompromisa ili načela konstitutivnosti naroda.
"Europski sud nama je doslovno dao smjer kako da provedemo te odluke. Nemojte rušiti temeljna načela. To ne tražimo od vas, samo pravo na kandidaturu", rekao je Bunoza. Naglasio je da upute iz posljednjih odluka ESLJP-a jasno ukazuju na to da se mora poštovati uloga domova naroda, kao i prava konstitutivnih naroda, te da to nije protivno europskim standardima. Također je istaknuo kako načelo "jedan čovjek, jedan glas" nije bilo uputa ESLJP-a ni u ranijim presudama, uključujući presudu Sejdić - Finci. Prvi put Sud je prepoznao političke ciljeve pojedinih aplikanata, zaključujući da je riječ i o nedopuštenim političkim aplikacijama. To praktično znači da su dugogodišnji pokušaji uspostave tzv. "građanske države", kojom bi jedan konstitutivni narod dominirao nad drugim pod krinkom "zaštite individualnih ljudskih prava" kroz razne pravne i izborne manipulacije, završili neuspjehom, i to pred ESLJP-om.
Presude ESLJP-a u slučajevima Slavena Kovačevića i Zlatana Begića iz Demokratske fronte, koji su izgubili pred Sudom, pokazuju da su aktivističke inicijative i pokušaji preoblikovanja izbornog sustava u korist jedne zajednice odbijeni. Sud je jasno odbacio manipulacije, obmanjivanje podacima i zastrašivanje institucija, čime je Daytonski ustavni kompromis ostao netaknut, a prava konstitutivnih naroda, uključujući Hrvate, zaštićena. To također praktično znači da provedba presuda ESLJP-a i odluka Ustavnog suda, primjerice u slučaju Ljubić, mora biti integrirana u cjelokupni ustavni okvir BiH. "Legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u tijelima u kojima se štite interesi konstitutivnih naroda nije protivno europskim standardima, a već ranije Ustavni sud naveo je da je to i temelj demokracije u kontekstu BiH", istaknuo je Bunoza. Državni ministar naglasio je da Radna skupina još nije dovršila svoj rad i da konačni prijedlog za provedbu presuda nije donesen, što znači da je proces još aktivan i strateški važan za europske integracije Bosne i Hercegovine.
Očuvati ravnotežu
Presude ESLJP-a i odluke Ustavnog suda predstavljaju zaštitu konstitutivnih naroda, a provedba reformi, uključujući slučaj Ljubić, praktično znači kraj pokušaja stvaranja "građanske države" kojom bi dominirao jedan narod, čime su očuvani ravnoteža i stabilnost političkog sustava Bosne i Hercegovine.