Proces uspostave vlasti u preostalim dvjema županijama u kojima nisu primijenjeni rezultati izbora, Hercegbosanskoj i Hercegovačko-neretvanskoj, kao i aktivnosti na rekonstrukciji vlasti u drugim dvjema, Zeničko-dobojskoj i Sarajevskoj, obilježili su političke prilike u Federaciji BiH, koje bi pak mogle iznjedriti neku novu, neobičnu stranačku kombinatoriku, nesvojstvenu situaciji s viših razina vlasti, piše Večernji list BiH.
Sjednica
S druge strane, u Zeničko-dobojskoj županiji danas bi trebala uslijediti smjena postojeće Vlade ZDŽ-a, i to nakon što se u Skupštini okupila nova većina koju predvodi SDA, koja je već prošlog tjedna izglasala nepovjerenje Vladi koju vodi premijerka Amra Mehmedić (Bosanskohercegovačka inicijativa - Fuad Kasumović). Kako je za Fenu najavio Miralem Galijašević, predsjednik Županijskog odbora SDA ZDŽ-a, danas zasjeda Skupština na kojoj će uslijediti smjena aktualnog saziva.
- Prema proceduri, predviđeno je da nakon izglasavanja nepovjerenja premijerka Amra Mehmedić podnese ostavku, nakon čega počinje procedura imenovanja mandatara nove Vlade ZDŽ-a. Međutim, ona nije podnijela ostavku pa će sutra u 11 sati ponovno zasjedati Skupština, kada će biti smijenjena aktualna Vlada ZDŽ-a – objasnio je Galijašević. SDA, kako je kazao, još nije odlučio tko će biti mandatar za sastav nove Vlade ZDŽ-a, ali će to vjerojatno obznaniti danas. Novu većinu, osim SDA, čine DF, SBB, NES te tri samostalna zastupnika, a u sadašnjem okviru novog koalicijskog dogovora nema predstavnika HDZ-a BiH, stranke koja nosi većinski izborni legitimitet hrvatskog naroda u ovoj županiji. To svakako otvara pitanja koja se tiču nacionalne pozicije, a koja je osobito bitna u višenacionalnim županijama kao što je Zeničko-dobojska.
S druge strane, u susjednoj Sarajevskoj županiji trenutačno se provode aktivnosti na rekonstrukciji Vlade, koja će rezultirati zamjenom nekoliko ministara, a u konačnici izbacivanjem SBiH iz nove većine. Nihad Uk, premijer Sarajevske županije koji je nedavno podnio ostavku, za FTV je podsjetio kako su na početku procesa rekonstrukcije postojala tri potencijalna rješenja, no u startu je jedno odbačeno. - Onda je ostalo rješenje da ja dam ostavku ili da smijenim ministre. Ocijenio sam da je ovaj način mnogo brži i čišći. Trebalo je malo više vremena da se dođe do unutarpolitičkih dogovora - kazao je on. U osvrtu na rad dosadašnje Vlade kaže kako bi dao vrlo dobru ocjenu, no naveo je i kako tu postoji mnogo prostora za unaprjeđenje, uz opasku kako bi, da nisu imali kočenja kroz Skupštinu SŽ-a, ocjena bila i odlična. - Šest mjeseci je jako kratko razdoblje. Mnogo stvari je bilo usporeno. Očekujem s novom Vladom i novu energiju - poručio je on, otkrivši kako je trenutačno 21 zastupnik za novu Vladu, dok je sjednica Skupštine zakazana za 25. listopada. - Sebi okvirno stavljam da će se u idućih mjesec dana to sve završiti - rekao je.
S druge strane, ovaj tjedan možda bismo mogli imati i konkretnije informacije kada je riječ o procesu uspostave vlasti u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, u kojoj se pregovori vrše na relaciji HDZ BiH - SDA - SDP, a nova većina, kao što je vidljivo, mogla bi rezultirati kombinacijom stranaka kakva se ne viđa često u političkom prostoru zemlje. No, županije, sa svim svojim specifičnostima, do sada su se pokazale kao prostor u kojemu su mogući različiti postizborni savezi, koji u konačnici jamče dovoljan stupanj protočnost na relaciji Vlada -Skupština. U ovoj županiji HDZ BiH kao pobjednik izbora namjerava za mandatarku predložiti Mariju Buhač.
Stabilnost
Cilj hrvatske strane u pregovorima je imati stabilnost u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti koja će osigurati da se brzo i učinkovito usvajaju odluke od značaja za županiju, a što je osobito bitno u svjetlu prilika, ali i obveza koje stoje u procesu reformi koje čekaju sve razine vlasti.
Istodobno, u Hercegbosanskoj županiji politički cilj je potvrditi suradnju unutar Hrvatskog narodnog sabora, a što u prijevodu znači da bi okosnicu nove skupštinske većine trebale činiti tri stranke s najvećim brojem osvojenih glasova, HDZ BiH, HNP te HDZ 1990. Prve dvije stranke u Skupštini imaju po pet mandata, a HDZ 1990. četiri, no i uz njihovu suradnju trebat će osigurati još nekoliko glasova kako bi se u Skupštini potvrdila nova županijska Vlada.
