Kako je pandemija COVID-19 još uvijek u tijeku i traje, tako se još uvijek pokušava ispitati sâm virus, kao i nuspojave koje obično s njim dolaze. Neke osobe oporave se u roku od nekoliko tjedana, dok drugi simptome i posljedice vuku jako dugo, o čemu se već izvještavalo i o čemu je govorila i Svjetska zdravstvena organizacija.
Nova analiza koju su objavili istraživači iz Penn Statea pokazala je da oni koji su preboljeli COVID-19 vuku dugotrajne posljedice tog virusa, i to barem najmanje šest mjeseci nakon infekcije, kako piše Shape.com.
U meta-analizi objavljenoj u časopisu American Medical Association, istraživači s Penn State College of Medicine pregledali su podatke iz 57 studija s podacima o više od 250.000 necijepljenih odraslih i djece kojima je dijagnosticiran COVID-19 od prosinca 2019. – ožujka 2021. (dakle, i prije nego što su cjepiva protiv virusa postala široko dostupna), piše ljepotaizdravlje.hr.
Analiziralo se zdravstveno stanje pacijenata nakon virusa COVID na tri intervala: mjesec dana, dva do pet mjeseca, šest mjeseci i duže. Više od 50 posto njih imalo je simptome “dugog COVID-a”, što je opći izraz za neke od simptoma fizičkog i mentalnog zdravlja koji se pojavljuju tjednima ili čak mjesecima nakon infekcije. Ti su simptomi uključivali gubitak kose, otežano disanje i umor.
Osim toga, čak 50 posto sudionika nakon prebolijevanja koronavirusa i nakon šest mjeseci imalo je dodatne štetne zdravstvene probleme. Prijavljeni su bolovi u trbuhu, nedostatak apetita, proljev, povraćanje, gubitak težine… Česta je i bol u prsima i lupanje srca, a više od 25 posto osoba prijavilo je poteškoće s disanjem.
Neurološki i emocionalni simptomi
“Dugi COVID-19” nosi sa sobom i niz neuroloških i zdravstvenih simptoma, a svaki četvrti sudionik studije prijavio je poteškoće u koncentraciji. Prema klinici Mayo, jednom od tri pacijenata dijagnosticiran je generalizirani anksiozni poremećaj koji karakterizira uporna i pretjerana briga oko niza stvari – zdravlja, posla, novca – koja može ometati svakodnevni život.
Oko 30 posto osoba izvijestilo je da su i nakon početnog oporavka doživjeli posttraumatski stresni poremećaj, depresiju, poremećaje spavanja ili tjeskobu.
Zašto se osjećaju dugotrajni učinci?
Istraživači tvrde da se radi o odgovoru imunološkog sustava izazvanog virusom, to jest dugotrajnoj infekciji čak i nakon što se čini da se pacijent očistio virusa i ponovne infekcije. Drugi krivac može biti povećana proizvodnja autoantitijela, tzv. “samonapadajućih” antitijela koja u osnovi uzrokuju okretanje imunološkog sustava protiv samog sebe.
Najbolje rješenje upravo je cijepljenje, a istraživači navode da nečija borba s ovom bolesti ne završava oporavkom od akutne infekcije. Još uvijek je puno nepoznanica o ovom virusu, a i dalje je ključno isto – cjepiva, maske, socijalno distanciranje i često pranje ruku.
