Promjena klime u Bosni i Hercegovini evidentna je posljednjih godina.
Ekstremno visoke temperature, sparina, "teško vrijeme", iznenadne kiše, pljuskovi, grmljavine, tuča, oluje i poplave postale su uobičajene.
Svjedoci smo da BiH često pogađa veliko nevrijeme, što ostavlja posljedice na poljoprivredu, usjeve, stočarstvo i cjelokupno gospodarstvo.
Zime su blaže, nema prevelikih minusa, ali ni snijega. No zato se događa da snijeg padne u travnju ili svibnju, što izazove kolaps u cijeloj zemlji.
Starije generacije ovo ne pamte. U jednom se danu nekada izmijene i četiri godišnja doba. Sve to negativno utječe na zdravlje stanovništva, o čemu svjedoče i podaci iz ustanova hitne medicinske pomoći diljem BiH, gdje dolaze pacijenti s tegobama izazvanim upravo naglim promjenama vremena.
Klimatske promjene aktualne su u cijelom svijetu, a činjenica je da se itekako osjećaju i u našoj zemlji. No, zanima nas može li se BiH još uvijek svrstati u područje umjereno kontinentalne klime ili je došlo do druge klasifikacije, te jesu li poplave, oluje i tropske temperature postale "novo normalno".
Na ta pitanja odgovor su za Faktor dali meteorolozi s poznate stranice BHMETEO.ba, koji gotovo uvijek daju najpreciznije prognoze i, što bi naš narod rekao, "pogađaju" kakvo će vrijeme biti. Oni su Marko Bogdanić i Sanel Avdić.
Je li u BiH još uvijek umjereno kontinentalna klima?
Cijeli smo život na satovima geografije u školi učili da je u BiH dominantno prisutna umjereno kontinentalna klima. No, s obzirom na činjenicu da vrijeme više nije umjereno, zanimalo nas je je li došlo do izmjene u klasifikaciji klime.
Formalno, kako kažu naši sugovornici, klimatska klasifikacija Bosne i Hercegovine nije se promijenila – zemlja i dalje ima umjereno kontinentalnu klimu u sjevernom dijelu Panonske nizine, alpsku klimu u planinskim regijama te mediteransku klimu u priobalnom području i niskoj Hercegovini na jugu.
– Međutim, ono što se posljednjih nekoliko desetljeća značajno promijenilo jesu karakteristike te klime. Prosječna godišnja temperatura u Bosni i Hercegovini porasla je za više od jednog stupnja u odnosu na drugu polovicu prošloga stoljeća, a posebno je izražen rast ljetnih temperatura. To znači da danas imamo klimu koja je toplija nego prije trideset ili četrdeset godina, iako se i dalje vodi pod istom klimatskom kategorijom – kaže za Faktor meteorolog Sanel Avdić s portala BHMETEO.ba.
Drugim riječima, dodaje on, nismo ušli u potpuno novu klimatsku zonu, ali jesmo ušli u razdoblje u kojem se klima ubrzano mijenja i poprima karakteristike koje su nekada bile tipične za područja južnije od Bosne i Hercegovine.
Promjena karakteristika klime
Sugovornici ističu kako je važno razlikovati klimatsku klasifikaciju od klimatskih karakteristika. Klimatska klasifikacija određuje se na temelju dugogodišnjih prosjeka temperature i oborina te njihove sezonske raspodjele. Takve promjene nastaju sporo i potrebna su desetljeća da bi neko područje službeno prešlo iz jedne klimatske zone u drugu.
– Ono što danas vidimo mnogo je izraženije kroz promjenu karakteristika klime. Ljeta su znatno toplija, toplinski valovi traju dulje, zime su blaže i s manje snijega u nižim krajevima, a raspored oborina postaje sve nepravilniji. Postoje istraživanja koja pokazuju da pojedini dijelovi južne Europe već pokazuju pomicanje prema toplijim klimatskim tipovima. U Bosni i Hercegovini još uvijek nije došlo do službene promjene klimatske klasifikacije, ali ako se sadašnji trend zagrijavanja nastavi tijekom sljedećih desetljeća, nije isključeno da će pojedini dijelovi zemlje pokazivati obilježja drugačijeg klimatskog tipa nego danas – kažu meteorolozi.
U kojim je dijelovima BiH promjena najizraženija?
Promjene su danas vidljive gotovo u svim meteorološkim parametrima i u cijeloj zemlji.
– Najviše se primjećuje porast temperature, osobito tijekom ljeta. Sve je više dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzijevih, a i tropske noći, kada se temperatura ne spušta ispod 20 stupnjeva, postaju sve češće, posebno u Hercegovini. Istodobno, broj ledenih dana i dana sa snježnim pokrivačem u nizinama postupno opada. Snijeg se sve češće zadržava samo u višim planinskim područjima – kaže Sanel Avdić.
Promijenio se i režim oborina. Kako kaže sugovornik, ukupna godišnja količina oborina na mnogim mjestima nije znatno manja nego ranije, ali je njihova raspodjela potpuno drugačija. Sve češće imamo duga sušna razdoblja koja prekidaju vrlo intenzivni pljuskovi u kratkom vremenu. Takve oborine često ne uspiju nadoknaditi manjak vlage u tlu, nego izazivaju bujične poplave.
– Najizraženije promjene primjećuju se u Hercegovini, gdje su ljeta postala znatno toplija i sušnija, ali i u sjevernim dijelovima Bosne gdje se sve češće bilježe dugotrajni toplinski valovi. Planinska područja također osjećaju posljedice kroz kraće trajanje snježnog pokrivača i ranije topljenje snijega – dodaje Avdić.
Stariji građani ne pamte ovakvo vrijeme
Zanimalo nas je po čemu građani danas najviše primjećuju te promjene u odnosu na razdoblje od prije 30 ili 40 godina. Ono čega se generacija srednje životne dobi sjeća jest da se ljeti, iako je dan bio topao, navečer nije moglo izaći bez lagane jakne. Također, ako je živa na termometru dosezala 32 ili 33 stupnja Celzijeva, to se smatralo nepodnošljivom vrućinom.
– Građani promjene najlakše primjećuju kroz svakodnevni život. Prije svega, ljeta su osjetno dulja i toplija nego nekada. Ono što je prije tridesetak godina bio izuzetak, danas postaje gotovo uobičajena pojava. Mnogi stariji građani često ističu da su nekada ljetne noći bile svježije te da se bez problema moglo rashladiti otvorenim prozorima. Danas su tople noći mnogo češće, osobito tijekom višednevnih toplinskih valova – kaže Marko Bogdanić.
Druga velika promjena, dodaje naš sugovornik, odnosi se na snijeg. U mnogim gradovima središnje i sjeverne Bosne zime s obilnim snježnim pokrivačem postale su znatno rjeđe nego prije nekoliko desetljeća.
– Poljoprivrednici također među prvima primjećuju promjene kroz ranije cvjetanje biljaka, češće proljetne mrazove nakon toplih razdoblja, dulje suše i povećanu potrebu za navodnjavanjem. Sve više građana primjećuje i da oluje postaju intenzivnije. Ne mora ih biti više nego ranije, ali kada se razviju, često donesu veoma obilne oborine, jak vjetar i tuču – ističe Bogdanić.
Jesu li ekstremne vrućine, suše i intenzivne oborine postale "novo normalno"?
S obzirom na sve češće promjene, nameće se pitanje treba li se na ovu situaciju privikavati i jednostavno je prihvatiti.
– Nažalost, može se reći da postaju sve češći dio naše klime. To ne znači da će svaka godina biti ekstremna, ali se vjerojatnost pojave takvih događaja znatno povećala. Toplija atmosfera može zadržati više vodene pare. Kada se stvore povoljni uvjeti za razvoj grmljavinskih oblaka, ta dodatna vlaga može rezultirati veoma obilnim pljuskovima u kratkom vremenskom razdoblju. Upravo zato posljednjih godina sve češće svjedočimo bujičnim poplavama, iako ukupna količina oborina tijekom godine nije mnogo veća nego ranije – kaže Avdić.
Dakle, ekstremi postaju češći, intenzivniji i dugotrajniji. Upravo je povećanje učestalosti vremenskih ekstrema jedna od najvažnijih posljedica klimatskih promjena.
Što možemo očekivati u budućnosti?
Zanimalo nas je što očekuje generacije koje tek dolaze, odnosno kako će klimatske promjene izgledati u BiH za deset ili dvadeset godina ako se sadašnji trend nastavi.
– Ako se sadašnji trend nastavi, Bosnu i Hercegovinu očekuje nastavak postupnog zagrijavanja. Ljeta će vjerojatno biti još toplija, a broj dana s temperaturama iznad 35 stupnjeva Celzijevih nastavit će rasti. U pojedinim dijelovima zemlje nije isključena ni češća pojava temperatura iznad 40 stupnjeva.
Zime će u prosjeku biti blaže, s manje snijega u nizinama, dok će planinska područja često imati kraću sezonu snježnog pokrivača. To može imati značajan utjecaj na vodne resurse, hidroenergetiku i zimski turizam.
Istodobno se očekuje nastavak povećanja vremenskih ekstrema. Dulja sušna razdoblja vjerojatno će se izmjenjivati s intenzivnim oborinama koje povećavaju rizik od bujičnih poplava i klizišta, ali i moguće sve snažnije nepogode u obliku krupnije tuče i snažnog vjetra – kaže Marko Bogdanić.
To, međutim, ne znači da će svaka godina biti toplija ili sušnija od prethodne. Klima prirodno oscilira iz godine u godinu. Imat ćemo i hladnijih i kišovitijih sezona, ali dugoročni trend zagrijavanja ostaje vrlo jasan i potvrđuju ga gotovo sva relevantna klimatska istraživanja.
Otvori KEKS Pay
