Korparstvo, odnosno pletenje proizvoda od vrbove šibe, stoljećima je bilo jedan od zaštitnih znakova Posavine. Nekada se od tog zanata moglo pristojno živjeti, a brojna domaćinstva u Grebnicama, Domaljevcu, Matićima, Oštroj Luci i drugim posavskim mjestima ostvarivala su glavni ili dodatni prihod upravo izradom korpi, sepeta, namještaja i drugih uporabnih predmeta od pruća. Posavci su bili poznati kao vrsni korpari, a njihovi proizvodi nalazili su kupce diljem Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja. Pletenje korpi nije bilo samo posao nego i dio identiteta ovoga kraja, prenošen s koljena na koljeno.
Obiteljska tradicija
Danas je situacija znatno drukčija. Industrijski proizvodi od plastike i drugih materijala gotovo su potisnuli tradicionalne proizvode od šibe, pa se korparstvom ozbiljnije bavi tek nekoliko obitelji i obrta. Unatoč tome, pojedini majstori i dalje čuvaju ovu vrijednu tradiciju od zaborava.
Među njima posebno mjesto zauzima obitelj Lušić iz Grebnica. Marko i Miljenko Lušić već godinama njeguju obiteljsku tradiciju korparstva i svojim radom dokazuju da ovaj stari zanat još uvijek ima budućnost, piše Vecernji.ba. Njihove vrijedne ruke i danas stvaraju proizvode od vrbove šibe, čuvajući umijeće koje je nekada hranilo brojne posavske obitelji.
Budućnost korparstva na području Posavine je neizvjesna. Nekada iznimno produktivna i raširena proizvodnja danas je gotovo pred izumiranjem. Mladi nisu zainteresirani za ovaj zanat, a na životu ga održavaju samo prekaljeni pletači, kojih je svakim danom sve manje.
Obišli smo jednu od malobrojnih tvrtki koje se još uvijek bave proizvodnjom različitih proizvoda od vrbovog pruća i njihovim plasmanom na strana tržišta, ponajviše u Austriju, Njemačku i Italiju. Marko Lušić, poznatiji pod nadimkom Dragan iz Grebnica, korparstvom se bavi od 1963. godine. Strast prema pletenju s vremenom je zamijenio drugim poslovima vezanim uz otkup i plasman proizvoda na inozemno tržište.
– Ovaj sam posao pomalo radio još osamdesetih godina na velikom tržištu današnjih zemalja okruženja. Izrađivali smo različite vrste namještaja i garnitura. Danas je problem i sa sirovinom i s pletačima. Korpa je ostala na vrlo niskoj cijeni, a sve ostalo je poskupjelo. Ostale su samo starije generacije jer mladi to ne žele raditi. Proizvodnja korparskih proizvoda, unatoč vrhunskoj izradi posavskih korpara, stalno je u padu. Sve je skuplja i zahtjevnija. Što se tiče pletača, to su uglavnom ljudi u godinama i sve ih je manje, nažalost. Što se tiče same šibe, šibnjaka je sve manje i sve ih je teže održavati, a dodatni problem predstavljaju i vremenske nepogode. Institucije su tek prošle godine uvele poticaje za uzgoj šibe. To je nešto novo, ali nažalost dosta kasno – smatra Marko Lušić, nekadašnji osnivač tvrtke "Marina", koja se bavi proizvodnjom korparskih proizvoda, a danas njezin suvlasnik.
Njegov nećak nastavio je taj posao, koji je mnogo više od običnog biznisa jer predstavlja tradiciju koja se ne napušta tako lako.
Sve manje pletača
Miljenko Lušić, direktor i vlasnik tvrtke "Marina" iz Grebnica, nastavio je obiteljsku tradiciju s istim žarom, ali i uz sve veće probleme koji prate korparstvo. Ipak, ne odustaje.
– Ja sam odmalena počeo raditi s korpama i pletenjem, još kao dijete u osnovnoj školi. Navikao sam na taj posao, miris šibe i njezinu škripu dok se plete. To postane dio svakodnevice pa nam nije teško raditi. Danas je, u odnosu na ranije, znatno manje pletača jer je nekada i zarada u korparstvu bila veća. Promet je bio daleko veći pa se to odražavalo i na zaradu. Bilo je i puno više zemljišta pod ovim prućem, no danas je toga znatno manje, primjerice u mojim Grebnicama. Danas je ostalo tek pet kuća koje se bave košaraštvom i pletu razne proizvode od vrbovog pruća. Ranije je bilo tridesetak domaćinstava kojima je to bilo osnovno zanimanje – kaže za Vecernji.ba Miljenko.
Vrsnih pletača korpi još uvijek ima u Posavini, u Domaljevcu, Matićima i Oštroj Luci. Posvuda su prisutni isti ili slični problemi, a svi naglašavaju kako su poticaji za ovu djelatnost na svim razinama nužnost ako se želi spriječiti izumiranje ovog starog zanata te očuvati proizvodnja proizvoda od vrbovog pruća.•
Otvori KEKS Pay
