Nakon što je ostala bez 108 milijuna eura iz Plana rasta zbog sporosti u ispunjavanju preduvjeta, sve su prilike da će Bosna i Hercegovina ostati bez dodatnih milijuna eura, gubeći tako vrijedna financijska sredstva usmjerena osnaživanju ekonomije i životnog standarda, ali i priliku za uvezivanje s europskim jedinstvenim tržištem.
Reforme na čekanju
Večernji list je nedavno iz Izaslanstva EU-a u BiH dobio informaciju kako je više puta naglašeno da sredstva iz Instrumenta za reforme i rast moraju biti iskorištena do isteka važećeg Višegodišnjeg financijskog okvira Europske unije, odnosno do kraja 2027. godine, što je zakonski rok koji nije moguće produljiti. Indikativna alokacija Bosne i Hercegovine iz Instrumenta za reforme i rast već je u srpnju 2025. godine umanjena za 108 milijuna eura. Ako nadležne vlasti Bosne i Hercegovine hitno ne potpišu Sporazum o zajmu i Sporazum o Instrumentu te ne započnu provedbu reformi, postoji sve veći rizik da zemlja izgubi dodatna 373 milijuna eura od ukupno predviđenih sredstava. Prema Reformskoj agendi, 50 od ukupno 113 koraka trebalo je biti završeno do kraja 2025. godine, piše Večernji list BiH.
Za njih je odobren jednogodišnji dodatni rok, što znači da moraju biti ispunjeni do kraja 2026. godine. Bosna i Hercegovina mora započeti provedbu ovih reformi bez daljnjih odgađanja. Šef Izaslanstva Europske unije u BiH, veleposlanik Luigi Soreca, tijekom govora na konferenciji u povodu 20. godišnjice Europskog fonda za jugoistočnu Europu (EFSE) osvrnuo se na pitanje Plana rasta, precizirajući da je još uvijek ostalo mnogo posla te podsjetivši da Plan za osnovni cilj ima podršku BiH u provedbi reformi; one za sobom povlače investicije, a posljedično i rast te nova radna mjesta.
- Još jednom ću pozvati domaće lidere u BiH da ne propuste prilike koje se nude kroz Plan rasta.
Nažalost, postoji cijena nedjelovanja, vrijeme istječe i rizici od gubitka sredstava koja su predviđena kroz Plan rasta, nažalost, postali su svakodnevna realnost - upozorio je Soreca. Osim gubitka sredstava, Bosna i Hercegovina nečinjenjem i neispunjavanjem preuzetih obveza ne provodi ni reforme, čiji je jedini cilj bio njezinim građanima i gospodarstvu pružiti barem dio prilika i standarda europskih zemalja.
Ekonomski rast
U prvom redu gubi se mogućnost za povećanje gospodarske integracije regije s jedinstvenim tržištem EU-a, dok su temeljne reforme na čekanju, a neke od njih životno su značajne, poput pojednostavljenja i usklađivanja zahtjeva za registraciju i poslovanje, olakšavanja slobodnog kretanja roba i usluga, financijske podrške za mala i srednja poduzeća, reforme obrazovnih ustava i boljeg usklađivanja strukovnog obrazovanja i privatnog sektora...
Kao nagradu za provedbu reformi BiH je trebala dobivati značajna financijska sredstva, a o izdašnosti i spremnosti Unije za pomoć svjedoči i činjenica da su čak 280,3 milijuna eura bespovratnih sredstva plasirana putem Investicijskog okvira za zapadni Balkan.
Posljedično, Plan rasta je zamišljen s ciljem da ekonomski rast, zahvaljujući ulaganjima, višestruko nadmaši vrijednost odobrenog novca. Lijepo zvuči, ali politika u BiH je tu da i ovaj proces zaustavi.
Otvori KEKS Pay
