Mnogo je nepoznanica u smislu vanjske ekonomske politike nove američke administracije, poglavito kada govorimo o carinama koje su jednim dijelom već pogodile BiH, a početkom srpnja moglo bi doći i do dodatnog udara na bosanskohercegovačko izvozno orijentirano gospodarstvo, kako u smislu izravne povezanosti s tržištem SAD-a tako i kroz neizravan utjecaj preko gospodarstava Europske unije, piše Večernji list BiH. Na današnjoj sjednici Vijeća ministara BiH naći će se informacija o carinama koje su Sjedinjene Američke Države uvele ostatku svijeta, uključujući Bosnu i Hercegovinu, s prijedlozima za daljnje postupanje, kao i prijedlog odluke o privremenoj suspenziji carinskih stopa kod uvoza roba podrijetlom iz Sjedinjenih Američkih Država.
Detaljna analiza
Moguće ukidanje carina SAD-u nešto je što je zagolicalo maštu pojedinima u BiH, no ekonomisti su oprezni te upozoravaju kako bilo kakav aranžman s trećom stranom ugrožava naše poslovanje s ključnim vanjskotrgovinskim partnerom - to su zemlje Europske unije, dok s druge strane BiH već, sve je izglednije nakon analize zamršenih pokazatelja, ima deficit u vanjskoj trgovini s Amerikom.
Iz analize u koju je Večernji list imao uvid vidljivo je kako bi otvaranje bescarinskog pristupa zapravo donijelo štete BiH, koja uživa određene pogodnosti u Europi zbog CEFTA-e, ali i SSP-a. Naime, u trgovinskom aranžmanu koji je BiH dogovorila s EU-om određeni broj proizvoda potpuno je isključen iz procesa liberalizacije. Riječ je o značajnom broju poljoprivrednih proizvoda za koje postoji proizvodnja u BiH i/ili koja zapošljava veliki broj ljudi u određenim lokalnim zajednicama, pa i šire. Tu su i mliječna industrija i industrija mesa (pilećeg primarno). Na ovaj način domaći proizvođači uspjeli su se značajno konsolidirati i zauzeti poziciju, najprije na domaćem tržištu, a onda i na nekim izvoznim tržištima, najprije u regiji kroz CEFTA sporazum, a onda i EU kroz SSP. Sve navedeno treba uzeti u obzir prije bilo kakve odluke, a zaključak iz analize je kako bi otvaranje bescarinskog pristupa trećim državama ozbiljno moglo ugroziti domaće proizvođače, a u lancu učinaka i cijele lokalne zajednice koje egzistencijalno ovise o radu tih industrija.
Treba također imati na umu da bi u takvom slučaju EU kao ekonomski i politički najvažniji vanjskotrgovinski partner BiH imao osnovu tražiti isti tretman na bh. tržištu za te proizvode.
Zaključivanjem SSP-a BiH je počela postupno usklađivanje vlastitog zakonodavstva sa zakonodavstvom EU-a, a pritom su ključne odredbe preambula SSP-a i članak 70. BiH također, ističe se, ne može tek tako odstupiti od propisa EU-a jer EU kao uvoznica propisuje uvjete za plasman proizvoda na svoje tržište. S obzirom na to da je EU najveće tržište za BiH (oko 70% i više bh. izvoza plasira se upravo u EU), taj interes je još veći i značajniji. U prijevodu, promjena propisa ili snižavanje standarda kao dogovor s nekom trećom stranom ugrozili bi bh. izvoz na europsko tržište. A onog trenutka kada ugrozite plasman proizvoda, a osobito onih poljoprivrednih, on bi se teško vratio na početnu razinu.
Dana 9. srpnja istječe svojevrsni moratorij na carine, a koje bi u slučaju BiH iznosile 35 posto, dok je u više navrata ponovljeno da jedinstvena stopa carina od 10% ostaje na snazi za sve države, bez obzira na to hoće li se postići neki dogovor ili ne. Osim toga, Sjedinjene Države uvele su carine od 50 posto na uvoz čelika i aluminija. BiH pak ima set stopa od nula do 15 posto.
Podaci WTO-a pak govore kako je prosječna carinska stopa BiH u 2023. godini bila 6,2%, dok je na one industrijske proizvode iznosila 5,73%.
Pitanje izvoza
Istodobno, kada je riječ o izvozu BiH u SAD i obrnuto, postoji neslaganje u brojkama jer podaci iz BiH pokazuju kako imamo deficit, dok oni iz SAD-a navode na zaključak kako BiH ima suficit. Izvori Večernjeg lista navode pak kako je analiza pokazala da su podaci Bosne i Hercegovine o uvozu iz SAD-a suštinski točniji, ali i obrnuto - tj. da su američki podaci koji se tiču izvoza iz BiH točniji. Tada bismo pak mogli doći do zaključka kako BiH u bilateralnoj robnoj razmjeni ima deficit: podaci BiH pokazuju da je iz ove države lani u BiH uvezeno 350 mil. USD, dok američki podaci pokazuju kako je iz BiH u istoj godini u SAD izvezeno 179 milijuna dolara.
