ivan đikić upozorio

Oprez, drugi val koronavirusa mogao bi biti pogubniji

Petar Glebov/Pixsell
23.04.2020.
u 10:00

- Opasnost još uvijek postoji. Znanstvenici po svijetu govore svojim vladama da moramo biti oprezni, moraju se pažljivo pratiti podaci, više testirati, djelovati pravodobno i dobro komunicirati prema javnosti, rekao je Đikić.

Što se događa s pandemijom i jesu li popuštanju mjera presudili psihološki, medicinski ili ekonomski razlozi, za HRT je govorio hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

Svi su govorili do prije tjedan dana o strašnim posljedicama pandemije koronavirusa, a sad mnoge zemlje govore o popuštanju mjera. Đikić smatra da je to medijska prezentacija vrlo sličnih podataka.

- Opasnost još uvijek postoji. Znanstvenici po svijetu govore svojim vladama da moramo biti oprezni, moraju se pažljivo pratiti podaci, više testirati, djelovati pravodobno i dobro komunicirati prema javnosti, rekao je Đikić.

- Problem je u komunikaciji jer smo samo prije tjedan dana slušali: ostanite doma, izrazite mjere opreza, vrlo važna opasnost, a danas se u većini zemalja svijeta vidi suprotna poruka - mora se početi vraćati gospodarstvo u život, vitalne funkcije društva vratiti u normalnije funkcioniranje. Ali komuniciranje treba biti takvo da se javnosti prezentiraju točni podaci, opasnost koja i dalje postoji i da se motivira javnost da se mijenja kada počne relaksiranje mjera, dodao je.

Ne misli da su tome što se relaksiraju mjere presudili pritisci, nego skup lobističkih interesa, nesnalaženje političara i nerazumijevanje znanstvenih podataka.

- Ljudi misle da mi možemo kontrolirati ritam virusa. Ponovit ću fenomenalne riječi američkog virologa, jednog od svjetskih autoriteta Anthonyja Faucija koji je na početku krize u Americi rekao političarima: "Mi ne diktiramo tempo, virus diktira tempo". To javnost također treba shvatiti. U ovim kriznim trenucima kad još imamo puno zaraženih i kada znamo da je broj puno veći trebamo biti puno oprezniji i u toj opreznosti komunicirati kvalitetnije javnosti, rekao je Đikić.

- Svi virolozi će reći da je najveća opasnost nepripremljenost svijeta na drugi val koji može biti značajno opasniji i puno pogubniji. Nije samo ovaj virus takav, bilo je i drugih u prošlosti, npr. španjolska gripa je imala veće posljedice nekoliko godina kasnije nego u prvom valu. Zbog toga je važno biti na oprezu, važno je testirati što više kako bi se suzbila svaka moguća pojava drugog vala virusa. Jer ako se to dogodi u devetom ili desetom mjesecu, posljedice za svijet će biti puno gore nego sada, rekao je Đikić.

- Sada smo u dobroj situaciji jer se motiviranjem građana uspjelo izolirati virus, ali se mora i dalje mijenjati način ponašanja građana u idućih pola godine dok god ne dobijemo cjepivo i to je neophodno, dodao je.

Moli da se komunicira opreznije, a ne da se relaksiraju mjere prije Uskrsa i da se ne tvrdi da su zdravstvene mjere izoliranosti počinile rezultate - jer, kaže, nisu.

- Imamo još velik broj zaraženih u Hrvatskoj i broj je puno veći ako uzmemo u obzir serološka testiranja koja još nismo napravili, rekao je Đikić.

Naveo je primjer Nizozemske kod koje su serološka ispitivanja pokazala da je 3% građana zaraženo. Dakle od 17 milijuna ljudi to bi bilo 510.000, a službena brojka je 30.000. Kad bi tih 15-20 puta ekstrapolirali na Hrvatsku ispada da je u Hrvatskoj bilo 120.000 zaraženih.

- Vjerujem da su u RH brojevi manji jer smo uspješno "lovili virus", ali što je virus duže među nama broj sigurno raste. U Švedskoj i Kaliforniji viru ima 4-8% i moramo biti oprezni, smatra Đikić.

Govorio je i o globalnoj imunost na koronavirus te rekao da to vrijedi od virusa do virusa. Naveo je primjer ospice za koje je potrebno 80 do 90% procijepljenosti populacije. Kod koronavirusa se vjeruje da bi to trebalo biti 60 do 70%, ali to su inicijalna predviđana.

- Daleko smo od toga. Ako je zaraženo 10-15% ljudi zaraženo ili bilo u kontaktu i ako je trećina razvila imunost trebat će još dosta vremena da bi se prirodnim putem procijepi 70& svjetske populacije. To je dosta nerealno s obzirom na matematiku. Najveća su očekivanja da kada budemo imali cjepivo da ćemo tada relativno brzo postići stupanj procijepljenosti i tada ćemo biti zaštićeni od koronavirusa, rekao je Đikić.

Također je govorio kako postoje vrlo zanimljivi i kvalitetno napravljeni znanstveni radovi iz 180 zemalja svijeta oko cijepljenja protiv tuberkuloze.

- Sve zemlje koje su imale univerzalno i sveobuhvatno cijepljenje protiv TBC-a imaju značajno manji broj zaraženih i manju smrtnost od koronavirusa, rekao je Đikić navodeći Bazil, Indiju, Japan i Dansku.

- S druge strane imate Italiju, Španjolsku i Ameriku i kod njih je broj i deset puta veći. Ta korelacija pokazuje da ako su ljudi bili cijepljeni na bolest kao što je TBC, ali i cijepljenje na gripu ili polio te su stvarali protutijela i stvarao se imunološki status koji možda pomaže i kod koronavirusa, rekao je.

Vjerojatno je da je i u Hrvatskoj tako jer smo bili cijepljeni pa je naš generalni status populacije bio pozitivniji da odgovori na koronavirus, smatra.

- No ne bih želio da se shvati da je to samo radi toga, najvažnije su bile mjere kojima smo odgovorili pravodobno, ali je možda i to bila jedna od sretnih okolnosti, rekao je misleći na obvezno cijepljenje stanovništva protiv TBC-a.

Dotaknuo se i nekadašnje slave Imunološkog zavoda, za koji je rekao kako je žalosno da se on uništio.

Oko izrade cjepiva rekao je da se testira i testirat će se na životinjama i ljudima i volonterima jer cjepivo mora biti sigurno i djelotvorno.

- Cijepljenja su važna jer nema niti jedne druge efikasne borbe protiv virusa osim cjepiva rekao je te apelirao da se kroz ovu krizu naglasi koliko je cjepivo važno i koliko može pomoći u borbi protiv virusa.

Naglasio je kako se na znanstvenike ne smije raditi pritisak, treba im dati vremena za pronalazak cjepiva.

- Za cjepivo treba najmanje godinu dana da se klinički ispitaju i neće ga sigurno biti prije početka iduće godine, rekao je Đikić.

Dodao je i kako se najveći dio virusa širi zrakom. Savjetovao je kako se treba držati dvije osnovne stvari: držati razmak od 2 metra od drugih te kratko razgovarati s drugima, najbolje do 6 sekundi jer se tada mogućnost zaraze smanjuje više od 50%.

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?