Institucija ombudsmana za zaštitu ljudskih prava BiH ponovno je zatražila od federalnog Parlamenta, Federalnog ministarstva rada i socijalne skrbi i Federalnog zavoda za mirovinsko i zdravstveno osiguranje da, u skladu s Europskim konvencijama, donesu zakon kojim bi oni koji žive u izvanbračnoj zajednici mogli ostvariti pravo na mirovinu koja ostaje nakon smrti njihova izvanbračnog partnera, piše Večernji list BiH.
Usklađen zakon ili ne
Oni se pozivaju i na odluku Ustavnog suda BiH po kojoj bi se trebalo stjecati pravo na mirovinu izvanbračnog partnera. Prema postojećem Zakonu o mirovinskom i invalidskom osiguranju FBiH, izvanbračni partneri nisu navedeni kada je u pitanju pravo na obiteljsku mirovinu. S druge strane, Obiteljski zakon FBiH upravo izvanbračnu zajednicu izjednačava s brakom ako traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. U svim ostalim slučajevima bračna i izvanbračna zajednica su izjednačene, kao, primjerice, prilikom posvojenja, uzdržavanja, imovinskih odnosa, a i Zakon o nasljeđivanju izjednačava brak i izvanbračnu zajednicu u pogledu nasljeđivanja.
No, prema tumačenju pravnih stručnjaka, Zakon o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH nije usklađen s Obiteljskim i Zakonom o nasljeđivanju. Zbog toga iz Institucije ombudsmana za zaštitu ljudskih prava u BiH tvrde, između ostalog, kako su izvanbračni partneri na određen način diskriminirani jer ne uživaju jednaka prava kao bračni partneri. Ovo bi najbolje moglo biti riješeno izmjenama Zakona o MIO i uvrštavanjem izvanbračnih partnera među članove obitelji, ali uz dodatna objašnjenja i preciziranje.
Opterećenost zavoda
Postoji mogućnost da se uputi žalba Instituciji ombudsmana za ljudska prava BiH. Na osnovi žalbe ombudsman pokreće postupak i od nadležnih traži objašnjenje te eventualno upućuje prijedlog tijelima za izmjene Zakona o MIO. Također, Zakon o zabrani diskriminacije predviđa mogućnost traženja zaštite svojih prava posredstvom sudskih i upravnih postupaka, odnosno podizanjem individualne ili kolektivne tužbe u slučajevima diskriminacije. Identična situacija je u Republici Srpskoj u kojoj također, bez obzira na broj godina zajedničkog življenja, oni koji žive u izvanbračnoj zajednici ne mogu ostvariti pravo na mirovinu nakon smrti svoga partnera.
Prema pravilima koja vrijede u Hrvatskoj, izvanbračni partner ima pravo na obiteljsku mirovinu ako je izvanbračna zajednica postojala najranije na dan 28. ožujka 2008. ili kasnije, a trajala je najmanje tri godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnome sudskom postupku.
Od 2019. u Srbiji su također priznata prava na primanje mirovine za izvanbračne partnere. Jedini razlog zbog čega se ovakav zakon ne donosi u RS-u i FBiH leži u činjenici da su mirovinski zavodi opterećeni te da bi ih nova prava dodatno financijski opteretila.
Čekaju se, očito, neka bolja vremena, posebice u vremenu novonastale krize koja je zahvatila Europu i svijet zbog sukoba u Ukrajini i refleksija te posebice ekonomskih posljedica koje su građani već osjetili na svojim džepovima raznim poskupljenjima.
