Dom naroda, naime, u svojem dnevnom redu ima dva ključna zakonska prijedloga (o Sudu BiH i VSTV-u), čiji su predlagači Kemal Ademović, Dragan Čović i Nikola Špirić, odnosno čelnici aktualnog partnerstva na državnoj razini, a što je posljedica dogovora još u prosincu, kada su članovi Kolegija Doma naroda bili odlučili da će 23. prosinca biti održana hitna sjednica Doma naroda na kojoj će se naći europski zakoni nužni za otvaranje pregovora. Pokazalo se kako su najave medija koje su govorile o mogućoj obnovi koalicijskih odnosa na pomalo nekonvencionalan način ipak bile preuranjene jer sjednica 23. prosinca nije mogla biti održana zbog srpskog rušenja kvoruma.
Važnost zakona
Danas, pak, nešto više od mjesec dana poslije, ozračje se nije promijenilo, tako da treba biti oprezan u kontekstu eventualnog pozitivnog ishoda ove sjednice. S druge strane, ne treba zaboraviti kako su pravu pomutnju unijeli srpski oporbenjaci, uz podršku nekih bošnjačkih partnera, onoga trenutka kada je Zastupnički dom Parlamenta BiH usvojio prijedlog Zakona o VSTV-u pod krinkom da se njime dosežu europski standardi, iako je na isti prijedlog stigla kritika samog VSTV-a koji je stao uz prijedloge koji su stigli iz Vijeća ministara BiH. Moguće je da će ovaj prilično nepromišljen pokušaj natjecanja dijela zastupnika Zastupničkog doma u želji dokazivanja većeg europskog identiteta rezultirati dodatnom pravno-političkom pomutnjom onoga trenutka kada se u proceduri nađu različiti tekstovi iste zakonske materije, a što onda sa sobom vuče pitanje usuglašavanja, što pak traži vrijeme kojega BiH, očito je, više nema. Veljača je, kao što je poznato, mjesec odgovora na pitanje hoće li zemlja početkom prosinca dobiti mogućnost početka pregovora s Europskom unijom. Cijelu situaciju mogli bi dodatno zakomplicirati i odnosi unutar Republike Srpske, entiteta u kojemu se 8. veljače održavaju ponovni prijevremeni izbori za predsjednika, i to na 136 biračkih mjesta u 17 izbornih jedinica.
Na ovim ponovljenim izborima za očekivati je drugi krug političkog sraza dvojice kandidata - SNSD-ova Siniše Karana i oporbenog Branka Blanuše, koji je na jesenskim izborima ostvario iznenađujuće dobar rezultat, približivši se Karanu na 10 tisuća glasova razlike. Stoga je sasvim realno za očekivati da će kampanja, koja ulazi u svoj posljednji tjedan, kao rezultat imati svojevrsni odmak energije i fokusa od tema europskog puta, a to bi onda mogla ugroziti mogućnost obnove dinamike u usvajanju europske pravne stečevine.
Poruka za EU
A za početak se vraćamo dvama navedenim zakonskim rješenjima uz jasnu ocjenu kako bi usvajanje Zakona o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću i o izmjenama i dopunama Zakona o Sudu BiH bilo iznimno snažna poruka europskim partnerima, a poglavito onima u Europskom vijeću koje će zasjedati 19. i 20. ožujka 2026. Iako Europsko vijeće ne donosi odluku o tehničkom početku pregovora; to je u nadležnosti prvo Europske komisije, a onda i Vijeća EU-a, usvajanje zakona ipak bi bilo signal da BiH, unatoč unutarnjim slabostima, izbornoj 2026. godini, kao i visokom stupnju nepovjerenja, može biti zemlja u kojoj se političke stranke okupljaju oko najmanjeg zajedničkog nazivnika uobličenog u sintagmu “europski put”. Alternativa je dodatno zaostajanje za susjedima, izloženost geopolitičkim izazovima, ali možda i uskraćivanje sredstava iz Plana raste koji traži reforme umjesto šuplje priče.
Otvori KEKS Pay
