Dugogodišnjeg predsjednika Njemačkog udruženja učitelja Josefa Krausa (koji je funkciju obnašao od 1987. do 2017. godine) ovakav ishod nimalo ne iznenađuje.
„Nisam nimalo iznenađen. Njemački đaci sve lošije čitaju i računaju, a pad je vidljiv i u prirodnim znanostima. Posebno je zastrašujuće što su oni najslabiji postali još lošiji“, istaknuo je Kraus u izjavi za Münchner Merkur. Prema riječima voditelja studije Samuela Greiffa, svakom trećem mladom čovjeku nedostaju osnovne kompetencije u čitanju i matematici, svakom četvrtom u prirodnim znanostima, dok svaki peti učenik nema odgovarajuće osnovne vještine niti u jednom od ta tri područja, piše Fenix.
Kraus: „Njemačka odavno više nije obrazovna nacija“
Kraus upozorava da posljedice već osjeća cjelokupno društvo i gospodarstvo: „Mnogi koji steknu pravo na studij nisu sposobni studirati; mnogi naučnici nisu zreli za strukovno obrazovanje.“ Na isti problem nedavno je upozorio i predsjednik Središnjeg saveza njemačkog obrtništva Jörg Dittrich, naglasivši da poduzeća moraju organizirati dopunsku nastavu za mlade radnike jer ne znaju osnove čitanja i računanja. Slični pripremni tečajevi sve su češći i na sveučilištima.
Kao glavne uzroke pada Kraus navodi dugogodišnje snižavanje kriterija pod krinkom visokih prolaznosti i sve boljih ocjena, ali i neuspjelu integracijsku politiku: „U razredima gdje je više od petine učenika kojima njemački nije materinski jezik pada razina cijelog razreda. Zato ne čudi kada iskusne učiteljice u četvrtom razredu rade gradivo koje su nekad radile u drugom. Značajan dio problema je uvezen, a integracijski kapaciteti školstva su preopterećeni.“
Ministrica Prien i stručnjaci: Ključni su socijalni status i pretjerana uporaba ekrana
Savezna ministrica obrazovanja Karin Prien (CDU) rezultate je nazvala zabrinjavajućima, no ponudila je drukčiji pogled na pitanje migracija: „Migracija jest izazov, ali primjeri poput Kanade, Velike Britanije i Švicarske pokazuju da je uz prave mjere moguće djeci useljenika pružiti pravedne obrazovne prilike. Kod druge generacije razlike se brzo smanjuju. Migracija nipošto nije razlog zašto se sustav ne bi mogao razvijati.“
Voditelj PISA centra Samuel Greiff podsjeća da je u Njemačkoj socijalno porijeklo i dalje presudno: „Od 100 mladih iz socioekonomski ugroženih obitelji, samo dvoje postiže visoke rezultate.“
Koautor studije Francesco Avvisati upozorio je i na drastičan utjecaj digitalnih medija. Mladi sve više vremena provode pred ekranima, a manje čitaju. Uz to, više od 30 posto učenika koristi umjetnu inteligenciju za pisanje domaćih zadaća. „Nitko ne stječe formu gledajući sport na televiziji, niti itko može trajno učiti prepuštajući razmišljanje stroju“, poručio je Avvisati.
Kao odgovor na krizu vlasti najavljuju provođenje programa „Start-Chancen“, novi zakon o vrtićima, obvezna jezična testiranja prije polaska u školu i usmjeravanje više resursa u škole u siromašnijim četvrtima.
Otvori KEKS Pay
