Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Naša je ambicija da BiH bude integrirana u europske i euroatlantske institucije

10. rujna 2020. u 15:16 0 komentara 136 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Posebni predstavnik SAD-a za zapadni Balkan i zamjenik pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja Matthew Palmer za prvi posjet nakon liberaliziranja uvjeta s putovanjem, s obzirom na uvedene mjere zaštite od širenja koronavirusa, izabrao je Sarajevo. I kaže - ne slučajno. Nakon niza razgovora s političkim dužnosnicima dao je intervju za najveće dnevne tiskovine u BiH: Večernji list, Avaz, Oslobođenje, Nezavisne i Glas Srpske. Posebno je istaknuo važnost političkog dogovora za Mostar u koji dolazi danas te 25. obljetnicu potpisivanja Daytonskog sporazuma.

“Mi ovu regiju, Sarajevo, Bosnu i Hercegovinu, smatramo mjestom sjajnih prilika. Dosta je kvalitetnog posla napravljeno. Sporazum koji je stvorio prigodu za prve općinske izbore u Mostaru nakon 12 godina golem je korak naprijed. To je nešto čemu želimo odati priznanje. Želimo dati potporu tome procesu. Zato veleposlanik Nelson i ja putujemo u Mostar gdje ćemo se susresti s lokalnim dužnosnicima, predstavnicima građanskog društva i razgovarati s mladim ljudima o budućnosti. Ja ću ih ohrabrivati, ne samo da glasaju nego i da se uključe u politiku kako bi se njihov glas čuo. Politika nije nešto što im se događa, nego nešto u čemu se angažiraju, u čemu mogu pomoći i preuzeti kontrolu nad svojom budućnošću i sudbinom. Mislim da je također važno biti ovdje u BiH na 25. godišnjicu potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma. Ta je godišnjica od ogromnog značaja koju treba obilježiti. Zato je važno ne samo da se gleda unatrag na proteklih 25 godina nego da se promatra predstojećih 25 godina. Što se mene tiče, ja sam više zainteresiran za BiH 2045. nego kakva je bila 1995. godine. Ovo je važna godišnjica koja pruža prigodu da se procijeni gdje je BiH danas na svome putu k Europi i da se razmotri koje su reforme potrebne, koji se koraci moraju poduzeti da bi se ubrzao taj proces, da bi BiH išla naprijed u budućnost u kojoj će postojati napredak i članstvo u europskoj obitelji država”, rekao je diplomat, posebni predstavnik SAD-a Palmer, nakon čega su uslijedila pitanja novinara novinskih redakcija.

 

Kakva je vaša procjena uspješnosti BiH u borbi protiv koronavirusa kada je u pitanju zdravstveni sustav i ekonomski odgovor na posljedice?

Ovo je ogromni problem i izazov, ne samo za BiH nego za sve nas. Koronavirus je iskušenje za SAD, za Europsku uniju. Borba protiv koronavirusa nije linearna. Ne idete progresivno prema porazu ove epidemije, nego dolazi do rasta broja zaraženih pa pada. Ako niste pozorni, ponovno raste broj oboljelih. Sigurno je da postoji uloga koju treba odigrati liderstvo. Mislim da je za BiH važno znati da virus ne zanimaju etničke crte razgraničenja. To je zajednička prijetnja i potrebno je da se zajednički reagira, potrebna je suradnja između entiteta, države, općina, županija. Puno posla treba uraditi svaka razina vlasti i sigurno je da se još više može napraviti kako bi se postigao zajednički koordinirani odgovor na ovaj problem koji bi osigurao uspjeh. Važno je istaknuti da se ne radi samo o tome što političari rade, nego svi mi građani imamo obveze i odgovornost nositi maske, držati razmak, izbjegavati velika okupljanja, prati ruke. Dok se ne pronađe cjepivo koje će biti dostupno svima, kao jedan od najvažnijih instrumenata protiv COVID-19, svaki pojedinac mora voditi računa o ovome.

 

U Mostaru je nedavno potpisan još jedan sporazum o potrebi izmjena Izbornog zakona kojemu je nazočio veleposlanik Nelson. To je i jedan od uvjeta da bi zemlja dobila kandidacijski status s EU. Hrvati osjećaju prilične frustracije zbog nemogućnosti da biraju svoje predstavnike u vlasti. Kakva je pozicija SAD-a oko izmjena Izbornoga zakona i čime bi trebale rezultirati?

Govorite o zakonu na razini Mostara?

 

U pitanju je sporazum HDZ-a i SDA o izmjenama odredaba koje se tiču izbora izaslanika za Dom naroda i Predsjedništvo BiH.

Ovo je teška tematika. Postoji širok obujam reformi koje su potrebne ili poželjne, od raznih sudionika i sustava u BiH. Ja razumijem aspiracije i želje lidera hrvatske zajednice u Bosni i Hercegovini i smjer u kojemu žele ići. Otvoreni smo za razgovore o ovome pitanju. Mislim da je važno sljedeće: kakve se god reforme provodile, koje se budu tražile, moraju biti konzistentne s europskim obvezama BiH da ova zemlja ide k Europi i da se ne stvaraju nove zapreke za zemlju dok ona ide k svome dugoročnom cilju – članstvu u Europskoj uniji. Bit će čitav niz reformi koje će biti dijelom toga. Izborna reforma koja će se provoditi jedan je aspekt toga, a pitanje je kako to provoditi na način koji će riješiti specifične zahtjeve svake zajednice, kao i probleme koji su identificirani na europskoj razini da sustav na razini BiH bude kompatibilan s legislativom Europske unije.

 

Američki veleposlanik Eric Gordon Nelson izjavio je da BiH treba ustavne promjene na svome euroatlantskom putu. Može li BiH očekivati snažniju potporu SAD-a u tome smjeru i što te promjene trebaju podrazumijevati?

Europska agenda u Bosni i Hercegovini prilično je široka. Mnogo je reformi koje su potrebne kako bi ova zemlja ostvarila svoj konačni cilj, a to je članstvo u Europskoj uniji. U konačnici potrebno je uskladiti društvene i političke strukture s 8000 stranica europske pravne stečevine.

SAD je, naravno, spreman kroz partnerstvo s Europskom unijom i s vlastima u BiH raditi na potpori Reformskoj agendi. Ja vam, međutim, neću reći što bi trebalo raditi prvo i koji je veći prioritet. Mislim da su Europljani vrlo dobro izložili svoja očekivanja kada je u pitanju 14 prioriteta, odnosno osam prioriteta nad prioritetima. Nije to čarolija, kvantna fizika. Tajni sastojak, začin koji je potreban za uspjeh, je politička volja. Lideri na svim stranama znaju što se od njih očekuje i znaju koje su to šire reforme i znaju što je potrebno učiniti. Ali oni to trebaju uraditi. Mi smo tu da pomognemo, da učinimo sve što možemo po pitanju tehničke pomoći kako bi BiH odgovorno krenula naprijed na realizaciji reformi.

 

Stvari jednostavno zvuče kada ih vi tako postavite. Prošloga svibnja govorili ste da zemlje zapadnog Balkana trebaju imati institucije koje rade u interesu građana i cilja EU. Čini se da BiH zaostaje za ovim ciljem. Čeka li možda EU na SAD kako bi dali pogonsko gorivo za konkretne rezultate u BiH?

Mislim da 14 točaka Europske unije predstavlja prilično dobar putokaz k eventualnom kandidacijskom statusu u nekom određenom trenutku u budućnosti. Mi podržavamo napredak u realizaciji tih 14 točaka, kao i realizaciju agende 5 + 2. I opet ništa od ovoga nije tajna. To je sve napisano crno na bijelo. Sve piše što se treba uraditi, koji su prioriteti. Ne treba mene nitko pitati niti ja trebam smišljati odgovor. Taj odgovor postoji i on je jasno napisan. Imate poglavlja Europske unije koja jasno tumače što to znači. Nedostaje jasno iskazana volja političkih lidera u BiH da urade ono što je potrebno da bi se postigao napredak na tome putu. Naša je ambicija da BiH bude integrirana u europske i euroatlantske institucije. To je naša vizija ove zemlje. Vizija europske zemlje koja je dio europske obitelji i europskih struktura. To je ista vizija koju BiH ima za samu sebe, a to je da ljudi imaju slobodan izbor, a mi želimo biti potpora u tome procesu. Odgovornost, međutim, za činjenje konkretnih aktivnosti, jačanje institucionalnog okvira na način koji vodi k napretku, ta vrsta odgovornosti leži na političkim liderima. Onima koje je birao narod u BiH da ih predstavlja i zastupa. Njih i njihove interese. Ako ljudi smatraju da lideri ne ispunjavaju obećanja i ne zastupaju njihove interese, onda mogu promijeniti za koga glasuju ili se sami uključiti u politiku. Ja bih pozvao sve u BiH da iskoriste prigodu i glasuju. Iskoristit ću ovu prigodu i pozvati ljude, prije svega u Mostaru, da iskoriste svoje demokratsko pravo koje im je bilo uskraćeno više od desetljeća. Uzmite to pravo, glasujte. Ako vam se sviđaju izbori ili ono što vam se nudi na listi, onda se aktivno uključite u politiku. Postoji jasan put naprijed koji je svima jasan i postoje znakovi pored puta. Taj put je nedvosmislen i to se može postići. Ali, ponavljam, potrebna je politička volja da bi se to i ostvarilo.

 

Srpski član bh. Predsjedništva prije mjesec dana uputio vam je poruku sadržaja da, s obzirom na to da toliko marite za neovisnost Kosova, zašto razdvajate pitanje Kosova od Republike Srpske kada je to identično. Komentar?

Što se tiče SAD-a, ne postoji relevantna usporedba i za veći dio europskih zemalja. Kosovo je država i mi imamo diplomatske odnose s njima. Podržavamo dijalog između Beograda i Prištine zbog potpune normalizacije njihovih odnosa.

Što se tiče Republike Srpske, okvir za političku budućnost Republike Srpske uspostavljen je Daytonskim mirovnim sporazumom i to je budućnost unutar BiH koja je suverena, koja ima teritorijalni integritet. Stav SAD-a je čvrsta potpora Daytonskom mirovnom sporazumu i mi vjerujemo da je ta budućnost najbolja moguća ne samo za ljude u RS-u nego za sve u BiH. Jako bismo željeli vidjeti dogovor između Srbije i Kosova koji bi rezultirao punom normalizacijom odnosa u potpunosti zasnovanom na uzajamnom priznanju, jednom za sva vremena, čime bi se otvorio europski put i za Srbiju i za Kosovo. Europski put za BiH je već uspostavljen i konzistentan s Daytonskim mirovnim sporazumom.

 

Nakon potpisa čelnika Srbije i Kosova Aleksandra Vučića i Avdullaha Hotija u Washingtonu pred gospodinom Trumpom o rješenju velikih prijepora, vidite li mogućnost da SAD na sličan način podrži reforme i pritisne lidere u BiH kako bi se približila EU i NATO-u?

Dogovor koji je postignut u Washingtonu u nazočnosti predsjednika Trumpa usmjeren je na potporu ekonomskoj normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Ekonomska normalizacija trebala bi omogućiti i politički sporazum. O političkoj normalizaciji razgovara gospodin Miroslav Lajčak sa strane Europske unije, uz punu potporu SAD-a. Prije nego što sam došao ovdje u Sarajevo, prije nekoliko dana u Bruxellesu sam se susreo s Miroslavom Lajčakom, a tamo su zajedno bili predsjednik Vučić i premijer Hoti. Vrlo sam jasno rekao da SAD podržava proces dijaloga koji vodi Europska unija. Kada je pak u pitanju proces oko EU-a, ja ga ne bih nikako miješao. Predsjednik Vučić bio je prilično jasan kada je gospodin Dodik bio u Beogradu prije nekoliko tjedana i poručio je da su to odvojeni procesi. Ono što se događa s Republikom Srpskom interno je pitanje BiH. Mi pozdravljamo opredjeljenje koje je predsjednik Vučić pokazao u ovome procesu pregovaranja s Kosovom, ali ne vidim, zaista, nikakvu vezu toga procesa, pregovora o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, i pitanja unutarnje prirode za BiH.

 

Vezano za izbore u Crnoj Gori, poznato je koje su stranke pobijedile, sada rade na uspostavi vlade. Mnogi analitičari ističu da se suočavamo s jačanjem utjecaja Rusije i u kontekstu BiH. Kako SAD na to gleda?

Ja bih to stavio u širu perspektivu. SAD ima viziju za regiju zapadnog Balkana da se odnosi sa SAD-om temelje na vladavini zakona, da zajednički radimo na problemima. Ruska Federacija, međutim, ima različit pristup. U njihovu su najboljem interesu politička trvenja, neki elementi kaosa, kao i nepovjerenje. To smo vidjeli 2016. godine u Crnoj Gori. Vidjeli smo to u nastojanjima Moskve da ospori sporazum u Ateni i Skoplja oko Prespanskog sporazuma. Vidimo stalna nastojanja promoviranja dezinformacija, da se smanji povjerenje ljudi u njihove vlastite institucije, da se navede ljude da dovode u pitanje integritet demokratskih procesa. To je strateško okružje za koje Moskva smatra da najbolje služi njezinim interesima. To je suštinski u suprotnosti s onim što mi želimo vidjeti da se događa u regiji. Da to bude regija u kojoj zemlje surađuju na rješavanju zajedničkih problema i koje se kreću k strukturiranim europskim institucijama. Moskva istodobno želi da te zemlje budu odvojene jedne od drugih. Naša vizija je europska za BiH. Rusija je ne prihvaća. Oni rade na izgradnji nepovjerenja, ne samo u BiH nego na području zapadnog Balkana i u drugim europskim zemljama.

 

Europska komisija zaprijetila je prekidom financijske potpore zbog neprovođenja reformi u oblasti pravosuđa, za koje se vezuju i korupcijske afere. Kako to komentirate?

Mislim da nema ništa važnije za budućnost BiH od vladavine prava. A u odnosu na uspostavu vladavine prava, nema ništa važnije od borbe protiv korupcije. Korupcija nagriza povjerenje, korupcija nagriza povjerenje između vlasti i građana, nagriza gospodarstvo i ekonomiju. To je parazit protiv kojega se mora boriti svim mogućim sredstvima. Potrebno se boriti zakonima, propisima, istražnim sredstvima koje vlasti posjeduju.

Pravosuđe mora biti odgovorno za ulogu koju provodi, a one koji zloporabe javno povjerenje i javne funkcije za vlastito bogaćenje trebalo bi zakonski progoniti, kazniti i moraju biti odgovorni za svoje postupke. To je, u načelu, dio širih reformi koje će pomoći ovoj zemlji da se približi Europskoj uniji, a Sjedinjene Američke Države bit će posvećene i snažan partner na tome putu. •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.