Korištenje mobilnih aplikacija postalo je svakodnevica u svim segmentima života, od kupnje odjeće i obuće do naručivanja i dostave hrane na adresu. Tako, primjerice, danas telefonski pozivi upućeni restoranima lagano padaju u drugi plan jer je preko mobilne aplikacije u samo nekoliko koraka moguće naručiti hranu iz omiljenog restorana kući, na posao ili pak na neku drugu lokaciju. Ista stvar je i s drugim proizvodima koji se naručuju online, piše Večernji list BiH.
Hrana
Osim toga što nude opcije naručivanja iz partnerskih restorana, nude i kupnju namirnica u lokalnim marketima, što je postalo posebno popularno nakon pojave, a zatim i širenja koronavirusa u Bosni i Hercegovini.
Krajem prošle godine jedna od platformi koja se bavi dostavom hrane na adresu iznijela je i "omiljenu" hranu bh. građana. Prema njihovoj bazi podataka najčešće se naručivala pizza, dok su se od lokalnih jela najviše tražili ćevapi, pite i bureci, pljeskavice te palačinke. Posebno zanimljiv podatak jest da je preko jedne platforme samo jedna osoba tijekom prošle godine napravila čak 617 narudžbi preko aplikacije čija je konačna vrijednost bila veća od 4000 KM.
I trgovine su uvele dostavu potrepština na kućnu adresu, a stizalo je sve od prehrambenih namirnica - brašna, ulja, šećera, praška za pecivo, sredstava za čišćenje, higijenskih sredstava pa do toaletnog papira. Na kućne adrese, osim hrane, stizali su i lijekovi, a kako su nam ranije potvrdili iz jedne ljekarne, najčešće su se naručivali vitamini i kozmetika. - Među najtraženijima su bili vitamin C, vitamin D, B kompleks, cink, toplomjeri kao i lijekovi za snižavanje tjelesne temperature. Naravno, kozmetički preparati također su bili u vrhu traženih proizvoda - rekao je djelatnik jedne banjolučke ljekarne za Večernji list.
Odjeća i obuća, još odranije, poznato je, nalazila se među najčešće naručivanim proizvodima u BiH. Budući da su se upravo odjevni predmeti najčešće naručivali online, vrlo često dolazilo je i do prijevara kupaca, na što već dugi niz godina upozoravaju iz udruga za zaštitu potrošača. Kako bi se takvima stalo u kraj, udruge za zaštitu potrošača kreirale su nove zakonske propise zahvaljujući kojima će elektronička trgovina izići iz sive zone.
Udruga za zaštitu potrošača "ToPeer" iz Doboja i "Don" iz Prijedora kreirale su dokument pod nazivom "Smjernice za zaštitu potrošača pri elektroničkoj trgovini u BiH" kojim su obuhvaćeni svi nedostajući propisi u važećim zakonskim rješenjima.
Predsjednica Udruge građana "ToPeeR" Snežana Šešlija kazala je da će smjernice doprinijeti poboljšanju i izmjeni propisa vezanih za važeće zakone o zaštiti potrošača u RS-u, BiH i Distriktu Brčko, kao i zakone o trgovini u RS-u i FBiH. Prema riječima Šešlije smjernicama će zaštita potrošača u e-trgovini konačno biti dovedena u sustav. Kako kaže, dokument jasno predviđa tko može biti e-trgovac te da mora biti registriran, imati odgovornost kao u klasičnoj trgovini, a definira i ugovor o prodaji, način reklamacije i model vraćanja robe. Novina je i uvođenje e-registra koji će biti javno dostupan i zahvaljujući kojem će kupac u svakom trenutku imati priliku provjeriti je li trgovac od kojeg kupuje robu legalan.
- Da bi to bilo ostvarljivo, nužno je da propise uskladimo sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka, koji trenutačno sprječava inspektore da pokucaju na vrata brojnih koji nelegalno prodaju robu na internetu. Potpuno je opravdana zaštita nečijeg integriteta, ali ne može se štititi lopovluk i institucije će napraviti određene iznimke - kazala je ona.
Ogromni gubici
Ističe kako je oblast e-trgovine kod nas sada potpuno neuređena, zbog čega proračun BiH gubi ogromne iznose novca samo na osnovi poreza. - Pripremajući ovaj dokument došli smo do poražavajućih podataka. U potpuno nelegalnim tijekovima je i do deset milijuna maraka godišnje. Brojni građani potpuno javno na društvenim mrežama prodaju robu bez ikakve odgovornosti prema državi i potrošačima - zaključila je za Nezavisne Šešlija. •
