U povodu godinu dana rada Vijeća ministara BiH, ministar pravosuđa BiH Josip Grubeša u intervjuu za Večernji list govori o rezultatima i planovimaa za buduće razdobje.

Rezimirajući uspjeh dosadašnjeg rada VM BiH, predsjedatelj Denis Zvizdić je na nedavno održanoj press-konferenciji posebno istaknuo zajedničku opredijeljenost ministara na ubrzanju reformskih promjena na putu prema EU, naglašavajući utvrđivanje velikog broja državnih zakona. Možemo li iz perspektive vašeg ministarstava ovoga puta zaista govoriti o napretku u uspostavi vladavine prava?

- Ministarstvo pravosuđa BiH je u proteklih godinu dana intenzivnog rada napravilo značajne iskorake za uspostavu pravne države kao preduvjeta za vladavinu prava. Činjenica je da su mnoge stvari pomaknute s “mrtve točke”, a za koje godinama nije bilo volje ili kompromisa za rješavanje. Često se naglašava kako sam svoj mandat započeo s otkočenjem procesa usvajanja Strategije za reformu sektora pravosuđa s obzirom na to da su njezinim neusvajanjem bila zakočena sredstva IPA fondova namijenjena potpori procesuiranja ratnih zločina, što je istina, ali nije to jedini iskorak koji smo napravili. Naravno, Strategija nije ostala samo “puko slovo na papiru”, 8. ožujka 2016. održana je 1. konferencija ministara pravosuđa, VSTV-a i Pravosudnog povjerenstva Brčko Distrikta, na kojoj smo zajednički izrazili spremnost predano raditi kako bismo ciljeve iz Strategije proveli u djelo.

Vrlo često se moj rad ocjenjuje kroz napredak u strukturalnom dijalogu te se zaboravlja kako se ništa konkretno nije napravilo od 2011. godine kada je uspostavljen, a sada smo mi vrlo blizu zajedničkog rješenja. Što je još bitnije, u postupku smo razgovora, i to otvorenih i predanih, što se ne može tvrditi za razdoblje prije. Istinski smo opredijeljeni reformirati pravosuđe, što će u konačnici dovesti do vladavine prava i pravne sigurnosti. Nije nam to jedina prepreka na putu prema EU integracijama, ali je značajan za nas i naše građane, jednako koliko i radi ispunjenja uvjeta za pristupanje.

Kada su u pitanju zakonodavne aktivnosti, u proteklom razdoblju Vijeće ministara utvrdilo je čak 16 zakona koje je pripremilo Ministarstvo pravosuđa BiH, a koji su upućeni u parlamentarnu proceduru.

Kada očekujete da će biti postignut dogovor o Zakonu o Sudu BiH te ima li pomaka u strukturalnom dijalogu?

- Tijekom prethodnih sastanaka strukturalnog dijaloga postignut je značajan napredak u usuglašavanju ključnih pitanja učinkovitog funkcioniranja pravosudnog sustava, prvenstveno kroz postizanje suglasnosti o formiranju višeg suda BiH. Riječ je o drugostupanjskom sudu koji bi odlučivao po žalbama Suda BiH, i oko toga je kompromis načelno postignut. Ostaje nam još pitanje kaznene nadležnosti, ali sam uvjeren da su svi sudionici spremni na kompromis. Napokon su svi svjesni da nema pobjednika ni gubitnika u ovom dijalogu, već da imamo zajednički cilj - učinkovito pravosuđe. Podskupina Ministarstva pravosuđa BiH nastavlja s radom u ovom procesu i očekujemo da ćemo sa stručnjacima iz Europske komisije moći načiniti nacrt Zakona o sudovima koji će biti upućen u parlamentarnu proceduru.

Građani su najčešće skeptični kada je u pitanju usvajanje zakona, odnosno njihova provedivost u praksi. Možete li biti konkretniji, o kojim zakonima je riječ i koje promjene nam donose?

- Javnost je s razlogom skeptična jer je evidentno da se zakoni vrlo često ne poštuju ili barem ne u cijelosti, ali moram naglasiti kako ja od početka svog mandata inzistiram na izmjenama zakona koji korespondiraju s prepoznatim praktičnim problemima i potrebom njihove učinkovitije primjene, zbog čega vjerujem da će se nedostaci zakona koji onemogućavaju primjenu usvajanjem naših prijedloga otkloniti. Primjeri su usvojene izmjene Zakona o prekršajima BiH, ali i izmjene i dopune drugih materijalnih, kao i procesnih zakona. Ovdje je važno znati kako smo u izradu svih propisa Ministarstva uključili stručnu, ali i širu javnost. Posebno sam zadovoljan što mogu najaviti kako ćemo uskoro uspostaviti najnapredniji sustav e-konzultacija u regiji, pokretanjem aplikacije preko koje će svi građani, za sve propise koji se donose na državnoj razini, moći na najjednostavniji način ostvariti uvid u nacrt teksta, dati svoja mišljenja i sugestije te samim tim biti kreatori javnih politika i propisa od njihova interesa. Ovo će svakako doprinijeti da i građani preuzmu odgovornost za propise koji se predlažu i donose u parlamentarnoj proceduri, ali i aktivno se uključiti u društvene procese koji ih se izravno tiču.

U javnosti se upravo polemizira o usvajanju zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH. Zbog čega ovaj zakon još uvijek nije usvojen?

- Usvajanje zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH je gotovo deset godina na čekanju isključivo zbog nepostojanja političke potpore u Parlamentu. Mi smo ponovno pripremili i u procedure uputili novi tekst zakona o besplatnoj pravnoj pomoći BiH, koji su načinili stručnjaci, predstavnici svih razina vlasti u BiH, zbog čega sam spreman vjerovati da smo ovoga puta ponudili rješenje prihvatljivo svim stranama, što bi u konačnici moglo rezultirati usvajanjem zakona. Ovaj zakon je prvenstveno od značaja građanima, i to onima koji nemaju dovoljno sredstava za zaštitu svojih prava, a nalaze se u postupcima pred pravosudnim, ali i drugim organima odlučivanja. Usvajanjem ovog zakona bismo osigurali svim građanima jednaka prava bez obzira na imovinsko stanje.

Što poduzimate po pitanju zahtjeva međunarodnih financijskih institucija u pogledu pranja novca i financiranja terorizma?

- Krupan korak u pogledu sprečavanja organiziranog kriminala napravljen je usvajanjem izmjena Kaznenog zakona BiH, gdje je konačno izvršeno usklađivanje kaznenog zakonodavstva BiH te stvoreni uvjeti za učinkovitije procesuiranje svih kaznenih djela, posebno onih koja su počinjena izvan teritorija BiH i imaju tzv. međunarodni element. Poznato je da su međunarodne institucije prepoznale i podržale naš napredak te nastavljamo raditi u tom smjeru. Ministarstvo je načinilo i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o udrugama i zakladama BiH kojim se također provode preporuke Odbora Vijeća Europe za borbu protiv pranja novca i financiranja terorizma (Moneyval).

Koje su točno preporuke Moneyvala kada je u pitanju rad NVO?

- Najznačajnija preporuka je da rad udruga, zaklada i svih neprofitnih udruga u BiH bude transparentniji, što smo mi i ugradili u tekst nacrta zakona. Namjera nam je da svaka registrirana udruga ili zaklada na kraju godine dostavlja završno financijsko izvješće o poslovanju koji će, između ostalog, biti objavljen i na našoj web-stranici. Na web-stranici će biti objavljene i sve odluke o registraciji. Dakle, cilj je rad udruga učiniti potpuno transparentnim i da njihovi podaci budu potpuno dostupni javnosti, ali i tijelima gonjenja u čijoj nadležnosti je otkrivanje kaznenih djela, između ostalog, pranja novca i financiranja terorizma. Novim zakonskim prijedlogom značajno se pooštravaju kriteriji za osnivanje udruga i zaklada te uspostavljaju strogi mehanizmi kontrole njihova rada i poslovanja, sve u cilju sprečavanja da se preko njih vrše kaznena djela koja su u posljednje vrijeme jako uzburkala javnost i Europu.

Ministarstvo je također uspostavilo zajedničku web-platformu nevladinih organizacija, koju je ponudilo ostalim razinama vlasti koji vrše upis nevladinih udruga kako bi podijelili podatke iz svojih registara na toj platformi, što bi svakako doprinijelo većoj transparentnosti rada udruga. Ovo je veliki iskorak u transparentnosti rada NVO-a jer je cilj da prvi put svi podaci iz registara različitih registara vlasti budu javno dostupni na jednom mjestu. Cilj je spriječiti zloupotrebu našeg složenog sustava, gdje se organizacije registriraju pod istim imenom na više razina te time stvaraju zabunu, ali i onemogućavaju jasnu kontrolu rada i poslovanja, posebice u dijelu dodijeljenih sredstava, bilo proračunskih, bilo donatorskih. Trenutačno u našoj zemlji postoji čak 18 javnih registara.

Jedan od uvjeta integracija je i uređenje pitanja oduzimanja imovine stečene kriminalom? Hoće li se unaprijediti propisi koji to reguliraju? Prema nekim informacijama, događa se da osumnjičeni/optuženi rasprodaju ili prebace imovinu na druge osobe tijekom postupka.

U  2015. zaplijenjena je imovina  stečena  kaznenim  djelima  u  vrijednosti  od 55.0000 eura, u ukupno 36 predmeta. I u ovoj oblasti složena struktura je doprinijela da se moramo posebno posvetiti ovoj problematici jer entiteti imaju agencije koje su osnovane u cilju oduzimanja i upravljanja tom imovinom. Državna razina nije uspjela zakonski regulirati ovu vrlo važnu oblast, posebice u svjetlu borbe protiv korupcije, ali i pranja novca i financiranja terorizma. Ministarstvo pravosuđa BiH je u završnoj fazi pripreme Zakona o upravljanju imovinom stečenom kaznenim djelom, kojim se regulira ova oblast, za koji se nadam da će dobiti parlamentarnu potporu.

Kada možemo očekivati završetak izgradnje i početak rada državnog zatvora?

- Planirano je da BiH do kraja ove godine dobije suvremeni, visoko sigurnosni državni zatvor, što je još jedan konkretan korak u uspostavi pravne sigurnosti i rješavanja hipoteka iz prošlosti. Izgradnja ovog objekta je isto trako bitna jer trenutačno koristimo kapacitete entitetskih zavoda, što stvara ogroman teret već prebukiranim zavodima, pa ćemo prebacivanjem zatvorenika koji služe kaznu prema presudi Suda BiH, u novi, državni zavod, znatno rasteretiti entitetske kapacitete. Ovaj segment u procesuiranju kaznenih djela društvo često zaboravlja, a vrlo je, kako zbog odgovarajućeg tretmana zatvorenika tako i njihove resocijalizacije i povratka u društvo jednog dana. Ne smijemo zaboraviti da Sud BiH sudi najteže oblike kaznenih djela, pa je potrebno uspostaviti poseban tretman resocijalizacije takvih zatvorenika, iako moram istaknuti da su entitetski zavodi sve vrijeme vrlo profesionalno izvršavali ovu zadaću. Tu bih svakako naglasio da je uspješna suradnja ministarstava entiteta i državnog ministarstva dovela da ovaj segment uopće nema nikakvih poteškoća u realizacija ovako značajnog zadatka.

Koje još aktivnosti planirate poduzeti do kraja godine?

- Ovo je dinamičan posao i iako mi planiramo godišnje što ćemo završiti u toj godini, stalno se pojavljuju novi izazovi i nove prepreke koje moramo prevladati. Rekao bih da smo započeli godinu napornog rada na ostvarenju jasno zacrtanih planova ključnih reformi. Trenutačno smo maksimalno angažirani na
usuglašavanju Zakona o državnoj službi BiH kojim se želi postići učinkovitiji rad javne uprave, sukladno Reformskoj agendi. Pitanja pravosuđa moraju se rješavati 
odmah kako bismo spremno dočekali otvaranje najvažnijih pregovaračkih 
poglavlja 23 i 24 za pristup EU i postali dio obitelji pravno potpuno uređenih 
europskih država. Sa zanosom smo planirali aktivnosti Ministarstva pravosuđa BiH za 2016. i vjerujem da ćemo to izvršiti posebno jer marljivo i predano radimo da ispoštujemo zadane rokove. Dodatno ću se založiti da se suradnja s entitetima, ali i županijama, kada postoji njihova nadležnost, poboljša, i da bude pravilo u svim našim aktivnostima, ali da zbog toga ne postoje zastoji u realiziranju zacrtanih zadataka.

Zagrebačka banka uvodi veliku novost za građane