Prvi jesenski pljuskovi već su podsjetili da se mjeseci obilnih kiša, snijega, poledice i jakog vjetra nezaustavljivo približavaju. Mostarci dobro poznaju hirovitost svog vremena. Dovoljno je da kiša pada nekoliko sati bez prestanka pa da Neretva i njezine pritoke nabujaju i izađu iz korita, a kad zahladi, jutarnja poledica često znači prometni kolaps na putu na posao. U takvim trenucima važno je znati tko je zadužen za što, kome se obratiti i što možemo učiniti sami. Jer zima će doći i donijeti svoje, što god prognoze rekle, a hoće li nam stvarati sitne neugodnosti ili ozbiljne probleme, često ovisi o tome koliko smo pripremljeni i koliko brzo reagiramo. Gradske službe tvrde da su spremne, no one ne mogu biti na svakom mjestu istodobno, pa je dojava građana često prvi, ali vrlo važan korak prema pomoći. Zato smo se obratili Službi za civilnu zaštitu i vatrogastvo Grada Mostara, a na pitanja Večernjeg lista BiH o planovima, opremi, suradnji službi i prijavi opasnosti odgovorio je njezin šef Arnel Voljevica.
Večernji list BiH: Je li Grad Mostar spreman za zimske vremenske izazove i postoje li unaprijed utvrđeni planovi postupanja u slučaju snijega, poledice, obilnih kiša i poplava?
Arnel Voljevica: Grad Mostar ima usvojene i ažurirane planove zaštite i spašavanja kojima su definirane mjere, aktivnosti, nositelji zadataka i način djelovanja u slučaju prirodnih i drugih nesreća, uključujući snježne oborine, poledicu, obilne kiše i poplave. U slučaju nastanka izvanrednih okolnosti postupa se u skladu s tim planovima, uz kontinuirano praćenje stanja i koordinaciju svih nadležnih službi. Kada je riječ o zimskom održavanju cesta i javnih površina, nadležna gradska Služba za komunalne poslove ima zaključene ugovore za redovito zimsko održavanje, što podrazumijeva čišćenje snijega i posipanje prometnica i drugih površina. Služba za civilnu zaštitu i vatrogastvo konstantno radi na organiziranju, opremanju i osposobljavanju snaga zaštite i spašavanja kako bi se moglo pravodobno reagirati u različitim izvanrednim situacijama.
Večernji list BiH: Kako je organizirana suradnja Civilne zaštite, komunalnih službi, vatrogasaca i drugih nadležnih službi u slučaju pogoršanja vremenskih prilika?
Arnel Voljevica: Sustav zaštite i spašavanja organiziran je tako da u slučaju nesreća djeluje više međusobno povezanih službi. Prvu operativnu snagu na terenu predstavlja Profesionalna vatrogasna jedinica Grada Mostara, koja raspolaže ljudstvom i opremom za intervencije u slučaju požara, poplava, tehničkih intervencija i drugih akcidentnih situacija. Uz nju su formirane specijalizirane službe zaštite i spašavanja (9 službi u 19 pravnih subjekata), s kojima su zaključeni ugovori o međusobnim pravima i obvezama. Te se službe kontinuirano opremaju i organizacijski pripremaju za djelovanje. U slučaju pogoršanja vremenskih prilika koordinacija se ostvaruje putem Operativnog centra civilne zaštite, uz uključivanje komunalnih službi, vatrogasaca, službi zaštite i spašavanja te drugih nadležnih institucija, ovisno o vrsti i opsegu ugrožavanja. Kao primjer organiziranosti ističemo djelovanje tijekom velikih poplava koje su 2024. godine pogodile područje Drežnice kada su snage Civilne zaštite, uz angažman Profesionalne vatrogasne jedinice i drugih službi, u vrlo kratkom roku odgovorile na situaciju, provele potrebne mjere, a nakon stabilizacije stanja pružile pomoć i susjednim općinama pogođenim poplavama.
Večernji list BiH: Jesu li osigurani potrebna oprema, mehanizacija i ljudstvo za pravodobno čišćenje snijega i posipanje prometnica i pješačkih površina?
Arnel Voljevica: Za redovito zimsko održavanje prometnica i javnih površina Služba za komunalne poslove ima zaključene ugovore s izvršiteljima zaduženima za čišćenje snijega i posipanje. Za zaštitu i spašavanje u slučaju većih snježnih oborina, poledice ili drugih nepogoda Grad raspolaže Profesionalnom vatrogasnom jedinicom i službama zaštite i spašavanja koje se kontinuirano opremaju i pripremaju. Kada posljedice nepogoda premašuju kapacitete redovitog održavanja, aktiviraju se dodatne snage i raspoloživi resursi u skladu s planovima zaštite i spašavanja.
Večernji list BiH: Koje su lokacije u Mostaru posebno izložene opasnosti od bujičnih poplava i izlijevanja vode te što je poduzeto kako bi se smanjio rizik?
Arnel Voljevica: Zbog geografskog položaja i vodotoka koji prolaze kroz grad, područje Mostara izloženo je mogućnosti porasta vodostaja, izlijevanja rijeka i pojave bujičnih voda uslijed obilnih i dugotrajnih oborina. Posebnu pozornost treba posvetiti područjima uz rijeke Neretvu, Radobolju, Jasenicu, Bunicu i Drežanjku, kao i lokacijama uz manje vodotoke i bujične tokove. Služba redovito prati vremenske prilike, stanje vodotoka i moguće rizike te po potrebi djeluje u skladu s Planom zaštite i spašavanja Grada Mostara. U slučaju neposredne opasnosti aktiviraju se snage zaštite i spašavanja radi zaštite stanovništva, materijalnih dobara i kritične infrastrukture. Nakon poplava u Drežnici poduzete su i preventivne aktivnosti, uključujući čišćenje i uređenje korita vodotoka te izgradnju potpornih i zaštitnih konstrukcija na kritičnim lokacijama. Za redovito održavanje i čišćenje riječnih korita i javnih površina nadležna je Služba za komunalne poslove, koja treba osiguravati njihovu prohodnost i smanjivati mogućnost začepljenja i izlijevanja vode.
Večernji list BiH: Kako građani mogu dojaviti probleme i zatražiti pomoć u slučaju poplava, odrona, zaleđenih prometnica ili drugih posljedica nevremena?
Arnel Voljevica: Sve informacije o opasnostima, poplavama, odronima, izlijevanju vodotoka, zaleđenim prometnicama i drugim posljedicama nevremena građani mogu prijaviti Operativnom centru civilne zaštite Grada Mostara na besplatan broj 112, dostupan 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. Za hitne intervencije Profesionalne vatrogasne jedinice može se nazvati broj 123, također dostupan 24 sata dnevno. Građane pozivamo da pravodobno prijave svaku uočenu opasnost kako bi službe mogle procijeniti situaciju i uputiti odgovarajuće snage na teren.
Večernji list BiH: Što se iz dosadašnjih iskustava, posebno velikih poplava i nevremena, pokazalo kao najveći problem i što bi trebalo dodatno unaprijediti u sustavu zaštite i spašavanja?
Arnel Voljevica: Iskustva iz velikih poplava i drugih nepogoda pokazala su koliko su važni pravodobno informiranje, dobra koordinacija nadležnih službi, odgovarajuća oprema i dovoljan broj osposobljenih ljudi na terenu. Poseban izazov predstavljaju situacije u kojima istodobno dolazi do ugrožavanja na više lokacija, kada je resurse potrebno brzo rasporediti prema prioritetima i stupnju ugroženosti.
Zato je potrebno kontinuirano ulagati u opremanje Profesionalne vatrogasne jedinice i službi zaštite i spašavanja, unapređivati komunikaciju i rano upozoravanje, provoditi obuke i zajedničke vježbe te dodatno jačati koordinaciju svih subjekata u sustavu. Služba kontinuirano radi na unapređenju kapaciteta i spremnosti, s osnovnim ciljem zaštite ljudskih života, materijalnih dobara i okoliša.
Zapratite nas i na Facebooku i zajedno s nama budite ukorak s aktualnostima, istražujte svijet politike, gospodarstva, socijale, kulture, sporta... i još mnogo toga
Otvori KEKS Pay
