Intervju: Zora Dujmović

Najveći problem kulture u Federaciji BiH je - novac

14.12.2017.
u 10:00

Ministrica kulture i sporta Federacije BiH Zora Dujmović proglašena je najboljom ministricom u Vladi Federacije BiH. To prestižno priznanje dodijelile su joj Nezavisne novine. U intervjuu za taj list nakon uručenja priznanja u Banjoj Luci ministrica Dujmović govorila je o stanju kulture u Federaciji BiH, problemima, suradnji s ministarstvima u RS-u, projektima...

Nezavisne novine su vas proglasile najboljom ministricom u FBiH. Što vam to priznanje znači?

- To priznanje za mene ima veliku važnost jer dolazi od novina koje su lučonoša demokratičnosti. Ponosna sam i zahvalna čitateljima što su prepoznali značaj i snagu kulture te sporta kroz moj rad i djelovanje Federalnog ministarstva kulture i sporta.

Kako gledate na to da su mediji prepoznali vaš rad i za to vas nagradili ovakvim priznanjem? Iako se čini da je resor koji vodite manje zanimljiv, to priznanje svjedoči suprotno.

- Znatan broj medija sporadično se bavi kulturom, kampanjski i površno. Kad god sam u prilici, molim novinare da pišu o povijesnoj baštini, kulturnom i umjetničkom stvaralaštvu, kao i o problemima s kojima se nosi sektor kulture. Što je razlog da je kultura pastorče medija, odgovor na to pitanje vrlo je složen i o njemu bi se moglo dosta reći. Dovoljno je samo pogledati sadržaj kojim se bave mediji, a to su teme vezane uglavnom uz politiku, egzistenciju, prošlost… Ipak, moja nagrada će resor kulture bar malo približiti središtu zanimanja javnosti.

Na udaru ste dijela medija iz Sarajeva i kulturnih djelatnika zbog raspodjele novca za projekte. Neki su vas i tužili?

- Da, istina, taj udar u posljednje vrijeme jenjava. Vjerojatno jer su neki nezadovoljnici u međuvremenu shvatili kako se proračunska sredstva za kulturu raspoređuju na zakonit način. Tužbu su podigli u cilju moje diskreditacije i ograničenja moje zakonske kompetencije jer nisam postupila po diktatu “utjecajnih” kulturnih moćnika. Apsurdno je da su neki akteri tužbe dobivali manje proračunskog novca u vrijeme mandata bivšeg ministra, a i oni mi pripisuju da vršim tzv. faktičku diskriminaciju. To je jedna od potvrda moje izrečene konstatacije o razlozima tužbe.

Hoće li vas tzv. kritike i prozivanje “kulturnjaka” iz Sarajeva pokolebati da promijenite način odlučivanja ili povučete odluku?

- Ne. Ostajem dosljedna, i dalje ću se držati strogo zakonskih odredbi, transparentno i pravično ću voditi svoj resor.

Prije vašeg dolaska gotovo sva novčana potpora za sve projekte išla je u Sarajevo, a sada, kada se transparentno raspoređuje, opet ne valja. Kako na to gledate?

- Tadašnja kulturna politika smatrala je kako izvan Sarajeva nema kvalitetnih kulturnih manifestacija, umjetnika…, pa je gro novca za kulturu ostajao u Sarajevu. Međutim, stoji činjenica kako i izvan Sarajeva ima kulture, kulture koja je itekako prepoznatljiva, kvalitetna i značajna. Moje podržavanje kvalitetnih programa diljem Federacije, koji, između ostaloga, imaju i međunarodni značaj, okarakterizirano je kao provincijalizacija zemlje. Istina, to je mišljenje beznačajnog broja sarajevskih “kulturnjaka”.

Kako je raditi u Vladi u kojoj su od početka turbulencije? Prvo su Bošnjaci zamijenili partnera DF sa SBB-om, a sada SBB izlazi iz Vlade?

- Inače, trenutačna politička konfuzija odražava se i na rad Vlade. Vlada ima mnogo većih briga od sektora kulture, vidi se to i po sredstvima koja za kulturu izdvaja. Međutim, od kolega ministara imam plebiscitarnu potporu u provođenju kulturne politike.

Kakva je vaša suradnja s Ministarstvom kulture RS-a, radite li zajedno na nekim projektima?

- Korektna i kvalitetna suradnja postoji, ali je svakako treba podići na višu razinu. Surađujemo na našem kulturnom predstavljanju u inozemstvu. Umjetnici iz RS-a nastupaju na značajnijim manifestacijama, kao što to čine umjetnici iz FBiH i dr. U nekoliko navrata smo novčano podržali kulturno-sportske projekte u RS-u. Nadam se boljoj i uspješnijoj suradnji.

Želite kulturu naših prostora uključivati u suvremene europske i svjetske tokove, koliko se u tome uspijeva?

- Da. Na tom planu dosta radimo. Naš je interes i zadatak, među ostalim, pokazati svijetu našu kulturu, njezino bogato povijesno nasljeđe, spomenike koji imaju svjetsku vrijednost i značaj, suvremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo i još mnogo toga iz oblasti kulture čime se možemo i trebamo ponositi. Dio smo tima sastavljenoga sa svih razina vlasti, predvođenim Ministarstvom civilnih poslova BiH, koji je uspješnom koordinacijom uspio unijeti stećke na UNESCO-ovu listu svjetske baštine 2016. Još raspolažemo kulturnim blagom koje kandidiramo za listu svjetske baštine i vršimo pripreme za upis na tentativnu listu. Suradnja i koordinacija u vođenju kulturne politike mogla bi biti primjer za vođenje naših drugih politika.

Organizirali ste kulturnu manifestaciju “Kulturno nasljeđe Olova”. Mnogi ne znaju za blagodati koje taj kraj, ali i mnogi drugi u FBiH imaju. Znamo li dovoljno o njima i vodimo li računa?

- Već dulji niz godina FMKS, po preporuci i inicijativi Vijeća Europe, obilježava “Dane europskog nasljeđa”. Ova manifestacija promovira vrijednosti bh. kulturne raznolikosti, očuvanje identiteta i bogatu kulturno-povijesnu tradiciju. U posljednje tri godine uspješno smo organizirali ovu europsku manifestaciju - u Livnu 2015. “Značaj, zaštita i očuvanje gange”, u Olovu 2016. “Kulturno nasljeđe Olova i olovskog kraja” i u Bosanskoj Posavini 2017. “Kulturno i prirodno bogatstvo Posavine”. Naša je zemlja prebogata nasljeđem materijalne i nematerijalne kulture, a suvremeno kulturno i umjetničko stvaralaštvo ima europsku i svjetsku vrijednost. Ovom manifestacijom promoviramo naše kulturno bogatstvo, također se programski stavlja naglasak na njegovu zaštitu, čuvanje i valorizaciju. Značajna vrijednost manifestacije je sudjelovanje velikog broja mladih s likovnim, literarnim i drugim radovima o temi kulturnog nasljeđa. Održavaju se radionice, postavljaju izložbe, mladi sudjeluju i u drugim programskim sadržajima, što je dobar zalog za budućnost naše kulture.

Vodimo li dovoljno računa o kulturnom nasljeđu?

- Nedovoljno, sve strukture društva trebale bi se više uključiti u očuvanje i zaštitu našeg prebogatoga kulturnog nasljeđa.

Što su, po vašem mišljenju, najveći problemi kulture u FBiH, pa i BiH?

- Novac. Vrlo je mali postotak proračunskog izdvajanja za kulturu. To je uglavnom razlog mnogim problemima u kulturi, primjerice, mladi akademski umjetnici su na zavodu za zapošljavanje, a izražen je veliki kadrovski deficit u kulturi. Objekte, infrastrukturu, organiziranost i dr. treba osuvremeniti... Moram spomenuti, uz veliku zahvalu, amatere - entuzijaste kulturnog stvaralaštva koji, neovisno o politici i novcu, uspijevaju nesebičnim zalaganjem dati veliki doprinos cijeloj zajednici.

Vaše ministarstvo brine i o sportu u FBiH, kakvo je stanje u toj oblasti s obzirom na nedovoljna financijska sredstva?

- Stanje u sportu je slično kao u kulturi. I u sportu imamo veliki potencijal za našu afirmaciju, uz važne koristi koje sport donosi zajednici. Velik broj naših vrhunskih sportaša sportsku karijeru provodi u zemljama koje im osiguravaju adekvatne uvjete, gdje postižu izvanredne sportske rezultate. Zbog našeg neshvatljivog i indolentnog odnosa prema sportu, BiH je negdje na začelju rang-ljestvice sportske uspješnosti i značaja.

Što očekujete do kraja mandata i koji je vaš radni plan za iduću godinu?

- Očekujem do kraja mandata uspješno realiziranje planiranih zadaća. Nadam se da će kolege političari, kao i svi drugi koji trebaju ili mogu, dati svoj doprinos za jačanje sektora kulture i sporta, što bi se odrazilo na dobrobit cijele zajednice.•   

Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije