Privremena obustava dostave baruta iz Srbije za tvornicu Igman u Konjicu još je jednom aktualizirala pitanje opskrbnih pravaca u vremenima čestih i nepredvidivih pojava u vanjskoj trgovini svih oblika robe, pa tako i onih koje su strateški važne za namjensku, odnosno vojnu industriju u Federaciji koja bilježi dobre rezultate, no kojoj su, za dugoročnu pozicioniranost i osnaživanje konkurentnosti, potrebni i domaći izvori sirovina.
Važnost pogona
Upravo se u tom segmentu, koji je od iznimne važnosti za proizvodnju streljiva, nameće i aktualizira pitanje modernizacije tvornice Vitezit u Vitezu koja je, podsjećamo, bila lider u proizvodnji baruta, eksploziva i raketnih goriva, a pred kojom je, prema svemu sudeći, novo poglavlje u kojemu bi se ponovno mogla vratiti na staze stare slave. Iza svega stoji Zvonko Zubak koji, prema pisanju portala viteški.ba, preko kompanije WDG Promet d. o. o. Zagreb postaje novi vlasnik imovine PS Vitezit. Ovaj portal konstatira i kako je nadležni sud donio pravomoćno rješenje o dosudi nekretnina kupcu koji je uplatio ugovoreni iznos te dodaje i kako su odbačene pritužbe Pravobraniteljstva BiH da je riječ o državnoj imovini, a WDG je već preuzeo osiguranje lokacije te zaštitarsku službu ističući namjeru da se imovina očuva od daljnjih zloupotreba.
Sam Zubak je u izjavi za portal viteški.ba objasnio kako u najkraćem roku mogu staviti u pogon modernu liniju za proizvodnju baruta koja će zadovoljiti potrebe Bosne i Hercegovine. Na tomu se neće stati jer postoji spremnost da se u ovoj tvornici u srcu središnje Bosne pokrene i proizvodnja TNT-a, raketnih goriva te drugih elemenata i sirovina koji su od strateškog značaja za vojnu industriju, i to ne samo u Bosni i Hercegovini već i šire. Pitanje ponovnog pokretanja Vitezita valja promatrati i kroz prizmu velikih geopolitičkih promjena koje od država traže značajnija ulaganja u vlastite kapacitete namjenske industrije. Uostalom, dovoljno je pogledati zemlje Europske unije koje namjeravaju ulagati sve značajnija sredstva u vlastite obrambene kapacitete. Bosna i Hercegovina se tako preko Vitezita može pozicionirati među regionalno značajne igrače na ovom polju, osiguravajući u prvom redu redovitost opskrbe vlastitih kapaciteta za proizvodnju streljiva, a onda i šireći posao preko granice, osnažujući pritom ukupnu ekonomsku sliku zemlje.
Federalni premijer Nermin Nikšić nedavno je, gostujući u Dnevniku D na Federalnoj televiziji, najavio širenje namjenske industrije te naglasio kako se ne trebamo dovesti do toga da ovisimo o jednom dobavljaču. Potvrdio je kako u Češkoj i Turskoj postoje tvornice koje proizvode barut te će se s njima sklapati određeni ugovori, a dodao je i kako Federacija ima namjeru praviti i svoju barutanu za koju je lokacija pronađena.
Premijer Nikšić nešto je ranije nakon razgovora s predsjednikom Republike Srbije Aleksandrom Vučićem osigurao nastavak isporuka repromaterijala za poduzeće Igman d. d. Konjic.
U proteklim danima premijer Nikšić intenzivno je djelovao na rješavanju problema vezanih uz nabavu repromaterijala nužnog za nastavak proizvodnje u Igmanu nakon što je Republika Srbija bila privremeno zabranila izvoz baruta u sve zemlje, čime je bila prekinuta opskrba jedne od ključnih kompanija namjenske industrije u BiH. Federalni premijer dodao je kako Vlada Federacije BiH ostaje posvećena jačanju namjenske industrije kao jednog od strateških sektora gospodarstva te da će uprave poduzeća ove industrijske grane u idućem razdoblju raditi na stabilizaciji opskrbe u cilju sprječavanja eventualnih zastoja u proizvodnji u budućnosti.
Izvoz
A namjenska industrija u BiH pokazuje znakove konstantnog rasta unatoč izazovima. Dokaz je, uostalom, vidljiv i kroz informacije iz segmenta vanjske trgovine. Tako je, prema analizi Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, u prvih pet mjeseci ove godine iz BiH izvezeno oružja, streljiva i opreme u vrijednosti od 224,389.129 maraka, dok je uvoz iznosio 14,777.109 maraka.
Lani je u istom razdoblju izvoz iznosio 153,093.752 marke, a uvoz 12,914.477 maraka, što dovoljno govori o dinamici rasta.
Ipak, s obzirom na to da su Sjedinjene Američke Države jedno od ključnih tržišta za BiH, ostaje nam pričekati kraj godine te vidjeti hoće li se problematika carina negativno odraziti na poslovanje vojne industrije u Bosni i Hercegovini.
Može li Vitez postati regionalni centar za vojnu industriju?
Pitanje ponovnog pokretanja Vitezita valja promatrati i kroz prizmu velikih geopolitičkih promjena koje od država traže značajnija ulaganja u vlastite kapacitete namjenske industrije
Još nema komentara
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.