Rastuće temperature, loša kvaliteta zraka i širenje zaraznih bolesti mogli bi povećati učestalost neuroloških poremećaja, pri čemu su najranjivije skupine stanovništva izložene najvećem riziku.
Klimatske promjene postaju sve veća prijetnja zdravlju mozga jer rastuće temperature i drugi čimbenici okoliša dodatno povećavaju teret povezan s neurološkim bolestima.
Prema procjenama neurologa Ulfa Kallweita, koji je ujedno i supredsjedatelj radne skupine za utjecaje okoliša pri Europskoj akademiji za neurologiju, neurološki poremećaji, od migrena do demencije i Parkinsonove bolesti, pogađaju otprilike jednu od tri osobe tijekom života. Zajedno s poremećajima mentalnog zdravlja, predstavljali su procijenjeni globalni ekonomski teret od 1,5 bilijuna eura u 2019. godini, prenosi N1.
"Svatko je na neki način pogođen neurološkim poremećajem ili poznaje nekoga tko jest", rekao je Kallweit za Euronews na marginama Europskog zdravstvenog foruma u Gasteinu.
Upozorio je da bi se situacija mogla pogoršati jer klimatske promjene uzrokuju sve više temperature, što bi moglo pogoršati postojeće bolesti i potencijalno povećati rizik od razvoja neuroloških poremećaja.
Međutim, takav razvoj događaja nije neizbježan. Donositelji politika mogu pomoći u smanjenju rizika poduzimanjem mjera za ograničavanje izloženosti visokim temperaturama i onečišćenju te poboljšanjem životnih uvjeta.
Visoke temperature opterećuju mozak
Jedna od najvećih zabrinutosti povezana je s utjecajem visokih temperatura na rizik od moždanog udara.
Broj slučajeva moždanog udara povećava se kada temperature pređu 30 stupnjeva Celzija, rekao je Kallweit. Upozorio je da bi moždani udari povezani s toplinom, koji trenutno čine oko jedan posto svih slučajeva, mogli porasti na pet do osam posto u sljedećih 20 do 30 godina.
Visoke temperature mogu neizravno utjecati na zdravlje mozga narušavajući kvalitetu sna.
Tropske noći, tijekom kojih temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva, otežavaju tijelu prirodno hlađenje. To može poremetiti dubok san i spriječiti tijelo da se kvalitetno odmori i oporavi tijekom noći.
"Svatko tko je preživio prošlo ljeto zna da se tijekom tih vrućih noći ne spava dobro", rekao je Kallweit.
Dugoročni poremećaji spavanja mogu imati puno ozbiljnije posljedice od nekoliko neprospavanih noći.
„Ako ne spavate dobro, ne samo jednu noć već dulje vrijeme, rizik od moždanog udara ili razvoja demencije značajno se povećava“, upozorio je.
Rastuće temperature također mijenjaju geografsku distribuciju određenih zaraznih bolesti, uključujući one koje prenose krpelji i komarci. Neke od tih infekcija mogu utjecati na živčani sustav.
Na primjer, lajmska bolest prenosi se ubodom zaraženog krpelja i može uzrokovati neurološke komplikacije.
Istovremeno, malarija ostaje razlog za zabrinutost kada se govori o mogućem budućem širenju bolesti koje prenose komarci u Europi.
„Malarija se još nije u potpunosti proširila na ta područja, ali možda će za pet ili deset godina pogoditi i južne dijelove Europe“, rekao je Kallweit.
Važno je i mjesto stanovanja
Rizici nisu jednaki za sve stanovnike.
Djeca, trudnice, starije osobe i osobe s postojećim zdravstvenim problemima mogu biti posebno osjetljivi na ekstremne vrućine i druge nepovoljne uvjete okoline.
Ako žive u siromašnijim četvrtima, njihovi zdravstveni rizici dodatno se povećavaju. Nedavna istraživanja pokazala su da ljudi koji žive u nepovoljnim socioekonomskim uvjetima imaju lošije pokazatelje zdravlja mozga, uključujući manji ukupni volumen mozga i izraženije znakove oštećenja krvnih žila.
Klimatske promjene mogle bi dodatno produbiti te postojeće nejednakosti.
„Ako je vruće i ne možete si priuštiti klima-uređaj, onda ste više pogođeni“, rekao je Kallweit.
Dodao je da na zdravlje ljudi utječe dostupnost zdrave hrane, uvjeti stanovanja i okolina u kojoj žive.
Životni uvjeti u gradovima posebno su važni. Buka, zagađenje i stresni životni uvjeti mogu negativno utjecati na zdravlje i kvalitetu života, dok pristup zelenim površinama može pružiti određenu zaštitu.
Stoga je povećanje dostupnosti zelenih površina jedan od mogućih načina očuvanja zdravlja mozga.
„Odlazak u šumu jedan sat tjedno smanjuje rizik od moždanog udara za tri posto i rizik od demencije za četiri posto“, rekao je Kallweit.
Pozvao je građane da što više vremena provode u zelenilu i da vode računa o kvaliteti sna smanjenjem izloženosti svjetlosti, buci i drugim čimbenicima koji mogu poremetiti san.
Potrebne su i promjene u gradnji zgrada. Međutim, pojedinačne mjere samo su dio rješenja. Javne politike mogu igrati ključnu ulogu u osiguravanju pristupa hladnijim domovima, mirnijim susjedstvima i čišćem zraku.
Kallweit je pozvao na jače mjere zaštite od onečišćenja i otrovnih tvari, ali i na promjene u načinu projektiranja i izgradnje zgrada.
"Način na koji se zgrade grade treba preispitati jer su još uvijek uglavnom orijentirane prema jugu, gdje je ulaz..."
Otvori KEKS Pay
