BiH je ušla u dvadesetu godinu Daytona. Potpisani sporazum donio je mir, ali ne i pomirenje te izgradnju povjerenja. To potvrđuje i posljednje istraživanje tima Sveučilišta u Edinburghu, Centra za empirijska istraživanja religije u BiH, Mreže za izgradnju mira i Helsinškog parlamenta građana Banje Luke provedeno među mladima, koje je ujedno i najveće od 1995. godine. Rezultati su pokazali kako postoje potencijali za daljnju promociju dijaloga, ali podjele još diktiraju situaciju u BiH. - Prošle godine radili smo anketno ispitivanje stavova građanki i građana u 13 lokalnih zajednica BiH i istraživali smo njihove stavove naspram pomirenja i izgradnje povjerenja. Nismo im nametali nikakve koncepcije, poželjne stavove ili ideologije nego smo samo htjeli čuti što oni misle o tome i to je rezultiralo jednom velikom studijom - kazao je za Buku Davor Marko iz Centra za društvena istraživanja “Analitika” iz Sarajeva, koji je dio Istraživačkog tima Sveučilišta u Edinburghu. Oni koji su prošli rat najviše žele pomirenje, ali mirovne procese ne podržavaju mladi rođeni nakon rata. - Zanimljivo je da, kada se gleda prosjek svih 13 lokalnih zajednica, dvije trećine građana podržava procese pomirenja i pozitivno se izrazilo o ovim procesima. Naravno da postoje varijacije između lokalnih zajednica. Kategorije ljudi koji najviše podržavaju ove procese su oni koji su bili izravno uključeni u rat, ratni vojni invalidi, bivši logoraši i vojnici. Oni međusobno već imaju izgrađene odnose i zajedničke inicijative - kaže Marko i naglašava problem mladih oko pomirenja: - Tražeći uzroke zašto je to tako, dobili smo odgovore da su mladi socijalizirani u već podijeljenom društvu u kojem dominiraju politički narativi koji su prilično isključivi prema drugim i drugačijima. Istraživanjem je potvrđeno da do pomirenja i većeg povjerenja među građanima može doći ako se popravi socio-ekonomska situacija u cijeloj državi. Kad se građani zaposle, ove ih stvari neće zanimati.
Istraživanje
