Sastanak partnera koji čine vlast na državnoj razini (HDZ BiH, “trojka” i SNSD), a koji je organiziran u nešto kraćem razdoblju u odnosu na dosadašnju dinamiku, trebao je poslužiti za korak naprijed u usvajanju preostalih zakona iz europskog paketa - u prvom redu zakona o sudu, sprječavanju sukoba interesa u institucijama BiH te sprječavanju pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti, a izjave nakon njega dale su naslutiti kako se radilo o teškim razgovorima koji na kraju ipak nisu polučili konačnim dogovorom, piše Večernji list BiH. U prvom redu zapelo je ponovno oko Zakona o Sudu BiH, i to u dijelu koji se odnosi na lokaciju prizivnog odjela, a kako je nakon sastanka naveo predsjednik Republike Srpske i lider SNSD-a Milorad Dodik, partneri iz Federacije ne pristaju da lokacija bude u Banjoj Luci, već traže da to bude na nekoj drugoj lokaciji u Republici Srpskoj.
Pomaci postoje
- Smatram da je to nekorektno i mislim da sastanak nije polučio neki rezultat - poručio je Dodik, koji se osvrnuo i na druge točke koje su bile na dnevnom redu. U tom je kontekstu naglasio kako je zakonsko rješenje o sprječavanju pranja novca i terorističkih aktivnosti na neki način usuglašeno, dok oko Ustavnog suda postoji dogovor da se kreću dalje kroz varijante koje su prošli put predložene. Također, potvrdio je kako je popunjena radna skupina vezana za izradu Izbornog zakona i ta će se tematika kretati dalje.
- Na federalnim partnerima obveza je da rješavaju pitanje načina izbora članova Predsjedništva iz FBiH. RS ostaje pri tome da bira neposredno jednoga člana iz RS-a, a prihvaćamo svaki dogovor izbora članova Predsjedništva kako se dogovore partneri u Federaciji - poručio je Dodik. Na kraju je izrazio kako mu je žao što se nisu uspjela usuglasiti dva zakona koja su bila dio paketa. Predsjednik Naroda i pravde (NiP) i ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković ocijenio je sastanak tvrdim i teškim, ali je naglasio i kako su ušli u samu završnicu u kojoj rješenja koja bi trebala biti finalna nisu uskladili, pogotovo oko sudova. U kontekstu lokacije prizivnog odjela smatra kako ne postoji identičan stav, ali je jasno poručio kako to pitanje nema veze s pitanjem odnosa prema Banjoj Luci, jednom prelijepom gradu za koji je kazao kako je važan.
- Ali je pitanje pragmatičnosti sjedišta za nas vrlo važno - dodao je. Krucijalno je pitanje, smatra Konaković, hoće li se partneri moći vratiti na početne postavke u kojima se mogu pomiriti s činjenicom da se oko nečega ne slažu, ali se mogu fokusirati na ono oko čega se slažu.
- Ako se nastavi s konceptom “ako ovo ne ide, ne ide ništa”, to ne donosi dobro BiH, nikome u Bosni i Hercegovini. Mislim da ima dovoljno propisa zakona, pogotovo ekonomskih, od kojih ljudi u BiH žive, zbog kojih bi trebali ostati i zbog kojih bismo trebali uložiti napore da nastavimo kontinuitet koji je isporučio rezultate koji do sada nisu viđeni - poručio je Konaković. Izrazio je stav kako će Europska unija biti konkretnija, više zbog sebe i straha koji se razvio nakon agresije na Ukrajinu i da bi paket podrške bio značajan za sve stanovnike BiH.
Objasnio je kako je na sastanku u Sloveniji razgovarao s predstavnicima Vlade Srbije, koji kažu da bi taj paket podrške na BDP Srbije utjecao tako da bi ga podigao za 1,5 posto godišnje.
- Zamislite impakt koji bi imala Bosna i Hercegovina, kod nas bi to sigurno bilo više od 1,5. Pogledajte o kakvoj se ekonomskoj injekciji radi, koja bi na kraju završila u džepovima građana, što bi trebao biti naš konačni interes - kazao je Konaković.
Naveo je da kolege iz Republike Srpske povezuju dvije priče, “ako nema jednog zakona, nema drugog”, te dodao kako misli da to nije dobro. - U Zakonu o sprječavanju sukoba interesa zaista ima nekoliko problema koji su banalni, koje trebaju shvatiti i ljudi iz Europske unije i mi svi da bismo trebali uskladiti neke zajedničke stavove, a danas nismo puno toga pomaknuli. Neke stvari prije ovoga jesmo i nastavit ćemo vjerojatno daljnje razgovore - naveo je Konaković.
Dosadašnji uspjesi
Ministar vanjskih poslova BiH osvrnuo se i na dosadašnji rad državne vlasti, odnosno Vijeća ministara BiH, objasnivši kako u ovom razdoblju nisu imali neku drastičnu blokadu u kojoj je život stao zato što se predsjednici stranaka oko nekih stvari ne dogovaraju.
- Bit će sjednica, ali na njoj neće biti ovih zakona o kojima smo danas razgovarali - kazao je Konaković. U pogledu ocijene koja se očekuje, kao i dosadašnjeg procesa ispunjavanja obveza na europskom putu, naglasio je kako četiri-pet zakona koji su ranije usvojeni u državnom Parlamentu ulaze u konačnu ocjenu i u izvješću će sigurno naći svoje mjesto. Ipak, dodao je kako je bilo simbolično važno da Ursulu von der Leyen, a koja će uskoro stići u BiH; dočekaju s još jednim, dvama ili trima dokumentima.
Unatoč činjenici da sastanak vladajućih nije urodio toliko željenim korakom naprijed u pogledu dogovora oko novog paketa zakonskih rješenja, ohrabruje što ipak postoji volja za održavanjem idućeg, a koji bi, uz malo volje, mogao rezultirati pomacima naprijed.
Također, važna je i činjenica da proces pripreme promjene Izbornog zakona ide dinamikom koja bi mogla rezultirati skorašnjim otvaranjem pregovora oko konkretnih rješenja. Izborni zakon jedna je od obveza koju su preuzeli lideri stranaka, ali i ključni preduvjet daljnje stabilizacije političkih prilika u zemlji, ali i stabilizacije međunacionalnih odnosa u zemlji.
