Početkom veljače na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru održan je simpozij u povodu obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka.
Tom prilikom prof. dr. sc. Antonio Sesar, prodekan za poslovanje i razvoj Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, istaknuo je kako četvrtina stanovnika BiH umire od raka, a da je u posljednjih deset godina broj novootkrivenih slučajeva porastao za 50 posto. Potaknuti poražavajućom činjenicom, dodatno smo istražili tu temu.
Rast iz godine u godinu
Prema podacima koje su nam iznijeli iz Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije, evidentno je povećanje broja novodijagnosticiranih slučajeva. Tako je u 2017. bila 501 novooboljela osoba, a u 2024. godini 620 dijagnosticiranih od malignih bolesti. Iako je rizik od raka općenito veći s povećanjem životne dobi, dodaju, zabilježen je i relativni porast broja malignih oboljenja kod osoba mlađih od 50 godina u HNŽ-u.
Također, kazali su za portal Večernjeg lista BiH iz ZZJZ-a kako su najčešći oblici raka na našim područjima: karcinom dojke - najčešći maligni tumor kod žena, rak pluća - jedan od vodećih uzroka obolijevanja i smrtnosti, osobito kod muškaraca, rak debelog crijeva - koji je prisutan kod oba spola i u porastu je. Ističu i kako su preventivni pregledi ključni za rano otkrivanje bolesti, što znatno može utjecati i na ishode liječenja. Tako se preporučuju pregledi za rak dojke kao što su samopregled, ultrazvuk dojki, osobito kod mlađih žena, mamografija za žene između 50 i 69 godina; preventivni pregledi za rak debelog crijeva za one od 50 i više godina, test na okultno krvarenje u stolici i kolonoskopija; pregled za rak pluća niskodozirana CT pretraga pluća (LDCT) - kod dugogodišnjih pušača od 50 do 55 godina (prema procjeni rizika); pregledi za rak grlića maternice za žene već od 21. godine života - Papa-test, HPV test, objašnjavaju iz Zavoda.
Iz Zavoda su objasnili kako uočeni porast novooboljelih može predstavljati realno povećanje incidencije, odnosno novih slučajeva oboljelih od malignih bolesti, pri čemu važnu ulogu imaju starenje stanovništva, promjene rizičnih čimbenika, unaprijeđena dijagnostika i bolja dostupnost zdravstvenih usluga.
- Porastu broja malignih oboljenja doprinose brojni međusobno povezani čimbenici. Najznačajniji su pušenje i upotreba duhanskih proizvoda, nezdrava prehrana i pretilost, fizička neaktivnost, alkohol, starenje, genetičke predispozicije, infekcija te okolišni čimbenici - kazali su za Večernji.ba iz Zavoda za javno zdravstvo.
O čimbenicima koji utječu na porast broja malignih bolesti, kao što je hrana, kontaktirali smo Agenciju za sigurnost hrane BiH. - Hrana je osjetljiva tvar koja je izložena nizu bioloških, kemijskih i fizičkih opasnosti u lancu proizvodnje, prerade, obrade i distribucije te ne postoji tzv. nulti rizik, odnosno apsolutna sigurnost hrane - što dovodi do činjenice da nesigurna hrana koja može sadržavati bakterije, viruse, parazite ili kemijske kontaminante može prouzročiti više od 200 različitih bolesti, u rasponu od blažih trbušnih tegoba do raka - objašnjavaju iz Agencije.
Također su naveli informaciju Svjetske zdravstvene organizacije kako je procjena da oko 600 milijuna ljudi u svijetu godišnje obolijeva zbog kontaminirane hrane, što dovodi do oko 420.000 smrtnih ishoda. U proizvodnom procesu, ističu iz Agencije, mnogo je potencijalno kritičnih točaka koje predstavljaju rizik za kontaminaciju hrane te mogu dovesti do proizvodnje neispravnog prehrambenog proizvoda. - Globalizacija trgovine hranom, porast broja stanovnika u svijetu, klimatske promjene i ubrzana transformacija prehrambenih sustava imaju značajan utjecaj na sigurnost hrane. Prema rezultatima etioloških studija, različiti tipovi karcinoma povezuju se sa sastojcima hrane i karcinogenima povezanim s hranom, kontaminantima u hrani, ksenobiotičnim tvarima u hrani i njihovim metabolitima - objašnjavaju. Također, važnu ulogu imaju genetička struktura pojedinca, genetske predispozicije, podložnost oboljenju, fiziološki i biokemijski čimbenici koji podržavaju pokretače bolesti kao dio kompatibilnosti tjelesnog sustava.
Ključ je i u prevenciji
Laički rečeno, hrana može postati opasna u bilo kojoj fazi - od proizvodnje do stola, a kontaminirana ili zdravstveno neispravna hrana može dugoročno povećati rizik od niza bolesti.
Način na koji se proizvodi, njezin sastav i moguće štetne tvari u njoj mogu utjecati na rizik od razvoja nekih vrsta raka, ali i osobne genetske predispozicije igraju važnu ulogu. Broj oboljelih zasigurno je u porastu, no ključ borbe protiv malignih bolesti nije samo u liječenju već i u prevenciji, redoviti preventivni pregledi, sistematske kontrole, mamografski screening i druge mjere ranog otkrivanja bolesti mogu možda i spasiti život jer je liječenje u ranijim stadijima znatno uspješnije. Važan je i zdrav način života koji nije jamstvo za prevenciju, ali zasigurno poboljšava kvalitetu života.
Otvori KEKS Pay
