Iranski dužnosnici danas su najavili da će osvetiti smrt generala Kasema Sulejmanija koji je stradao u Iraku nakon zračnog napada koji je proveden po nalogu američkog predsjednika Donalda Trumpa.
- Kriminalce čeka teška osveta - poručio je vrhovni iranski poglavar ajatolah Ali Hamnei. Napetosti tako rastu dok Europa traži smirivanje situacije. Istu je stvar kazao i Mike Pompeo, američki ministar vanjskih poslova. Rekao je kako je Trumpova odluka odgovor na 'neposredne prijetnje životima američkih državljana' te da oni žele 'smirivanje situacije'.
Iranci su izašli na ulice i prosvjedovali zbog ubijanja Sulejmanija, a Trump je putem Twittera poručio kako taj general stoji iza smrti 'tisuća ljudi'. Napisao je i kako je Sulejmani 'planirao ubiti još više ljudi'.
Na koje će se poteze odlučiti ove dvije države vidjet ćemo u idućim danima, a portal Vox objavio je članak o tome kako bi izgledao rad između ove dvije sile.
Američka strategija zasigurno bi uključivala prekomjernu upotrebu zračnih i mornaričkih snaga kako bi pobijedili Iran. To bi uključivalo bombardiranje iranskih brodova, prizemljenih zrakoplova, raketnih rampi, nuklearnih postrojenja i centara za treninge. Provodili bi i cyber napade na veći dio vojne infrastrukture.
U prvih nekoliko dana i tjedana cilj bi bio značajno oslabiti konvencionalne snage kako bi se Teheran još teže odupro Amerikancima, piše Vox.
- Malo je vjerojatno da bi Iranci kapitulirali. Gotovo je nemoguće zamisliti da će ogromna zračna akcija postići željeni rezultat. Samo će dovesti do eskalacije, a ne do predaje - smatra Michael Hanna, stručnjak za Bliski istok u zakladi Century iz New Yorka.
Pišu i kako je Trump već signalizirao da ne želi slati kopnenu vojsku u Iran a ne želi ni dugo voditi rat. Također želi i da SAD izbjegne stare ratove, posebno na Bliskom istoku. No, zbog pomoćnika poput državnog tajnika Mikea Pompea, postoji vjerojatnost da bi ga mogli uvjeriti da ne ispadne 'slabić' te da krene 'punom snagom' i uhvati pobjedu.
To bi bilo problematično jer je najriskantnija opcija invazija na Iran. Analitičar Eric Brewer smatra da ne postoji opcija iznenadne invazije na Iran. Razloga je više, a jedno od većih pitanja bila bi logistika.
Iran ima gotovo tri puta više stanovnika nego što je Irak imao 2003. godine kada je tamo počela invazija. Također, Iran je veći tri i pol puta od Iraka. Ulazak iz Afganistana značio bi da moraju prijeći dvije pustinje, a ulazak sa zapada nije opcija jer Ankara ne bi dopustila prelazaka preko svojeg teritorija. Mogli bi pokušati ući na način na koji je to učinio Sadam Husein tijekom iransko-iračkog rata. Radi se o prolazu na jugozapadu zemlje, no to je močvarno područje koje je relativno lako zaštititi.
Trump bi za invaziju trebao i oko 1,6 milijuna ljudi kako bi kontrolirao glavni grad i zemlju. Amerikanci ne mogu toliki broj vojnika smjestiti u regionalne baze.
Totalni rat doveo bi do velikog broja ubijenih, procjenjuje se i u milijunima što zemlje u Zaljevu ne žele. Europa je u strahu da bi to dovelo do novog vala izbjeglica što bi dovelo do pritiska na vlade koje još bave izbjeglicama iz Sirije.
Također, Kina i Rusija, koje imaju ekonomskih interesa, mogle bi u Vijeću sigurnosti uništiti politički legitimitet za rat.
Vincent Stewart, umirovljeni američki pukovnik koji je kraj svoje karijere proveo na čelu odjela koji su se bavili obavještajnim sektorom i sektorom za cybersigurnost, smatra da bi se strategija Irana sastojala od toga da se izbjegne, kada je to moguće, izravni sukob konvencionalnih snaga.
Vjeruje kako bi napadali američke interese putem cyber operacija i ciljanog terorizma s namjerom proširenja sukoba dok bi s druge strane istovremeno poticali međunarodnu zajednicu da obuzda američke poteze. Drugim riječima, Teheran ne može parirati vatrenoj snazi Washingtona, no može proširiti kaos na Bliskom istoku, ali i po cijelom svijetu.
- Iranci mogu eskalirati situaciju na puno različitih načina te na puno različitih mjesta. Imaju sposobnost da naprave veliku štetu - rekao je Hanna.
Vox piše i kako bi ogromna mreža posredničkih skupina i elitnih postrojbi mogli napraviti kaos na Bliskom istoku. Američke trupe u Siriji slabo su branjene i imaju slabu potporu što ih čini lakim metama, kažu stručnjaci. Amerikanci također imaju tisuće civila, trupa i izvođača u Iraku od kojih mnogi rade u područjima blizu mjesta gdje djeluju iranske milicije.
Američki saveznici također bi bili meta Iranaca. Tako bi Hezbollah mogao napasti Izrael i započeti borbu. Također pišu i kako bi Iran 'mogao potaknuti terorističke organizacije ili druge opunomoćenike da izvrše napade unutar Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i drugih zemalja'. Mogli bi i povećati podršku Hutima u Jemenu kako bi oni napadali aerodrome, vojne baze i energetske centre Saudijske Arabije.
Chris Musselman, bivši ravnatelj protuterorističkog vijeća Nacionalnog vijeća sigurnosti, rekao je kako bi SAD i njegovi saveznici možda najviše problema mogli imati s posredničkim snagama u Zapadnoj Africi. Rekao je kako su potpuno nespremni za tu borbu te da SAD nisu 'naročito dobre u prikupljanju informacija' na tom području.
Kaos bi se, piše Vox, proširio i u kibernetičko područje te navode kako je Iran 2011. godine napao više od 40 američkih banka, a 2012. godine su pustili zlonamjerni virus u mrežu tvrtke Saudi Aramco te izbrisali dokumente, e-poštu i druge datoteke na oko 75% računala.
Stewart smatra kako bi napadi prvo krenuli na naftni i plinski sektor, te na financijski pa na koncu na električnu mrežu.
- Bio bi to ružan, brutalan rat - smatra Brewer.
