Građani Bosne i Hercegovine i država Europske unije koriste konzumna jaja jednakog kvaliteta. Jaja A klase iz Bosne i Hercegovine ne mogu na tržište Europske unije za razliku od onih koja se koriste u konditorskoj industriji, odnosno pilećeg mesa. Kapaciteti postoje, ali je neophodno riješiti otvorena pitanja među kojima je i sanitarna klaonica zaražene peradi.
Sanitarna klaonica i naknade šteta u slučajevima pojave salmonele u peradarstvu, neka su od otvorenih pitanja od kojih ovisi izvoz konzumnih jaja, odnosno živih pilića u Europsku uniju, javlja BHRT.
„Sanitarna klaonica jeste objekt u kojem se kolju životinje koje su pozitivne na salmonelu.“, kaže Negoslav Lukić iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva RS.
Proizvođači ne smiju biti prepušteni sami sebi. Drugim riječima nije dovoljno uskladiti domaću s legislativom Europske unije. Poslije sastanka u Doboju jasniji je i problem, nema dogovora tko će financirati rješavanje otvorenih pitanja.
„Očito sve se vrti oko toga i mislimo da će i zaključci ići upravo u tom pravcu, ali ne bih i ovog trenutka prejudicirao.“, kaže Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS.
„Sanitarna klaonica je potrebna ne samo zbog lake linije nego i zbog tova pilića. Naravno, kooperanti su sada prepušteni sami sebi, odnosno klaonice više to urade na svoj način”, ističe Mevludin Kahvedžić, predsjednik Udruge peradara FBiH.
Za Europsku uniju to nije prihvatljivo. Eutanaziranje zaražene peradi, odnosno isplate odšteta proizvođačima europskim propisima su jasno i precizno uređene.
„Proizvođači nisu izloženi eventualnom prevelikom riziku, jer raspolažu i ozbiljnijim proračunima, a koriste i sredstva i proračune EU koje koriste za nadoknadu tih šteta.“, navodi Miličić.
Tijekom sljedeće godine očekuje se dolazak nadležne inspekcije EU u Bosnu i Hercegovinu. Pred resornim državnim i entitetskim institucijama i domaćim proizvođačima ima još posla, prije svega da se dogovore o financiranju rješavanja otvorenih pitanja što traži službeni Bruxelles.