Koliko se širi lista nepodobnih, toliko i onih koji se sve glasnije, uglavnom iz hrvatskih redova, odupiru jednom šovenskom stanju duha koji proizvodi političko Sarajevo etiketirajući neprijateljem svakoga tko se protivi ideji ostvarenja dominacije "većine" nad "manjinom", piše Večernji list BiH.
Posljednji u nizu njih, vjerojatno najšokantniji, ali i najbolniji bio je istup Ive Komšića, ratnog člana Predsjedništva BiH, koji je na tu poziciju došao slično kao i njegov prezimenjak i koji je cijelo vrijeme titrao bošnjačkom nacionalizmu, a njegova udruga HNV našla se na proračunu Grada Sarajeva.
Antihrvatska histerija
- Nije riječ više o opravdanom nezadovoljstvu prema politici HDZ-a i hrvatskih dužnosnika iz susjedne države nego o antihrvatskoj histeriji, o otvorenoj prijetnji hrvatskom narodu u cjelini. Sada se već javno nastupa s idejom da Hrvate treba pretvoriti u nacionalnu manjinu i dati im vlast manjine, one koji se ne slažu, predodredili su se za vagone. Ove stavove ne zastupaju samo bošnjački nacionalisti nego i politički ideolozi i agitatori tzv. građanskih stranaka - izjavio je Komšić.
Ovakav je istup doslovno zaledio političko Sarajevo. No, nisu s takvim obzirom dočekani brojni drugi koji ne prestaju upućivati na potpuni sunovrat koji se događa. Prije svih Josip Juratović, koji je također doživljavan kao čovjek koji je bio odvjetnik vješto skrivanog koncepta bošnjačke dominacije i stvaranja nacionalne državice na štetu Hrvata i Srba.
A točka na kojoj je Juratović shvatio da je bio iskorišten za promociju bošnjačkog nacionalizma bila je kada je pokušao, iako je i taj izbor krajnje problematičan, zajedno sa srpskim i hrvatskim vodećim dužnosnicima Miloradom Dodikom i Draganom Čovićem utrpati i čelnika bošnjačkoga SDA Bakira Izetbegovića u rezoluciju njemačkog Bundestaga. - Znamo da u BiH postoji radikalizam sa sve tri strane. Ako želimo izgraditi multietničku BiH, moramo se solidarizirati protiv radikalizma - naveo je Juratović. No, tako ne misle njegovi bošnjački kolege, prije svih Adis Ahmetović koji se pretvorio u bošnjačkog propagandista u njemačkom parlamentu. Juratović je, primjerice, ranijih godina bio i među glavnim govornicima na okupljanjima bošnjačke zajednice u Stuttgartu, a ovoga puta, umjesto njega, govorili su upravo čelnik Stranke demokratske akcije (SDA) Izetbegović te član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
Nermina Zolj, aktivistica bošnjačke zajednice u Njemačkoj i jedna od organizatorica okupljanja u Stuttgartu, potvrdila je kako je poziv Juratoviću povučen iz političkih razloga. Korak dalje zbog stajališta o bošnjačkom nacionalizmu otišao je ravnatelj Memorijalnog centra Potočari Emir Suljagić, koji je poznat po radikalnim, a počesto i ekstremističkim stajalištima. - Ako odbijanje rasističkih odluka Christiana Schmidta znači da smo Izetbegovićevi podanici, onda je Josip Juratović podanik Ante Pavelića kad ih podržava - napisao je Suljagić.
Brojni nepodobni
Zajedno s drugim bošnjačkim aktivistima hrvatskim i srpskim dužnosnicima upućuje krajnje neprihvatljive optužbe i poruke. U plejadi onih koji su se našli na njegovu i udaru drugih predstavnika mainstreama političkog Sarajeva našla se i Ivana Marić, koja je bila poznata, prije svega, kao oštra kritičarka politike vodeće hrvatske stranke u BiH. No, kada je progovorila o grijesima sredine u kojoj živi, postala je doslovno nepodobna.
Slične poruke o dominantnome narativu u Sarajevu upućuju i fra Ivo Marković ili pak Krešimir Zubak te brojni književnici i javni djelatnici koji su i na svojoj koži doživjeli novu realnost glavnoga grada.
