Protekla godina donijela je pozitivne vijesti kada govorimo o realizaciji poslovnih ideja investitora iz drugih zemalja na prostoru BiH, a vrijednosti ulaganja pokazuju značajan rast, što otvara prostor za daljnji optimizam i nastavak reformi koje će privući još veći broj ulagača, piše Večernji list BiH.
Iz Agencije za unaprjeđenje stranih investicija u BiH (FIPA) priopćeno je da službeni podaci Centralne banke BiH pokazuju kako su izravna strana ulaganja u 2022. godini u BiH iznosila 1,2 milijarde KM, što je povećanje od 16,3 posto u odnosu na 2021. godinu.
Značajan udio
- U skladu s globalnim kretanjima, značajan udio izravnih stranih investicija u prethodnim godinama i u BiH čine reinvestirane zarade, a za 2022. godinu, prema trenutačno dostupnim preliminarnim podacima, sudjeluju s 56,8 posto u okviru godišnjeg iznosa - stoji u priopćenju iz FIPA-e. Te informacije svakako pokazuju kako se kroz nastavak reformskih procesa, koji za cilj imaju poboljšanje poslovnog ambijenta, mogu očekivati i još bolji rezultati kada je riječ o izravnim stranim ulaganjima. Naravno, dio povećanja iznosa treba pripisati i inflaciji i poskupljenju materijala. Inače, komparativne prednosti BiH u smislu ostvarenja snažnijeg ulaganja svakako su jednim dijelom vezane uz rastuće raspoloženje na pojedinim zapadnim tržištima koja, zbog niza izazova, procjenjuju kako će im biti isplativije realizirati svoje poslovne ideje u geografskom susjedstvu, a jugoistok Europe pritom se gleda kao potencijalno privlačan prostor za ulaganje. Osim blizine, BiH bi se u tom smislu mogla nametnuti i zbog svojih relativno niskih poreza na dobit i dohodak, kao i jeftinije energije u odnosu na neka druga tržišta.
Preduvjet daljnjeg rasta investicija svakako su politička stabilnost i vladavina prava, a upravo je to jedna od temeljnih odrednica programske osnove iz dokumenta o načelima, smjernicama i ciljevima vlasti za razdoblje do 2026. godine. Među ciljevima su i smanjenje poreznog opterećenja rada, kao i uvođenje poreznih olakšica u cilju kreiranja novih radnih mjesta i unaprjeđenja uvjeta rada.
U vremenima neizvjesnosti, koja karakterizira ekonomske odnose na svjetskoj razini, od ključnog je značaja, kada je riječ o BiH, pojačati investicijske cikluse, održavajući gospodarsku aktivnost dovoljno živom u cilju izbjegavanja dugotrajne recesije, preduvjet čega su mjere u fiskalnom sustavu i javnoj upravi.
Infrastruktura
Pitanje investicija svakako je iznimno bitno u vremenima kada se na međunarodnoj razini očekuje pad ekonomske aktivnosti, a s obzirom na to da je bosanskohercegovačko gospodarstvo uvelike ovisno o kretanjima na europskom tržištu, kao jedno od rješenja nameće se olakšavanje potrebnih procedura za privlačenje izravnih investicija, ali i ubrzani rad na infrastrukturi, posebice prometnoj.
Drugi način je osigurati što veću protočnost u smislu vanjske trgovine, poglavito kada govorimo o izvoznom kapacitetu domaćeg gospodarstva te je od suštinske važnosti dobiti veći broj graničnih prijelaza s potpunom inspekcijskom kontrolom - tzv. BIP-ova (fitosanitarna i veterinarska kontrola). Trenutačno postoje dva - Gradiška i Bijača, a uskoro će isto to dobiti i Svilaj. Uz to, unutar BiH gospodarska zajednica trebala bi navrijeme izvršiti pripreme za uvođenje odobrenja ETIAS, a sve u cilju izbjegavanja potencijalnih zastoja na graničnim prijelazima.
