Ovogodišnji lokalni izbori, koji bi se trebali održati nekada u listopadu u ukupno 143 lokalne samouprave u zemlji (općine i gradovi, kao i u Distriktu Brčko), bit će jedan od događaja koji će obilježiti godinu, ali i znatan izazov za političke stranke u zemlji, kojima, u trenucima kada se odlučuje o povijesnom iskoraku BiH na europskom putu, treba što povoljnije ozračje i maksimalan angažman za dogovore, piše Večernji list BiH.
Političko ozračje
Unatoč činjenici da u pripremnim predizbornim aktivnostima, istraživanju javnog mišljenja, uokvirivanju i upravljanju u plasiranju poruka te administrativnom vođenju predizbornih i izbornih kampanja u znatnijoj mjeri sudjeluju stranačke organizacije na lokalnoj razini, ozračje s terena često se može u kratkom roku prenijeti na više razine stranačkog upravljanja.
Također, očekivani antagonizmi i sukobljavanja u jednom prostoru na lokalnim razinama mogu uzeti danak i na višim razinama kada govorimo o međustranačkim odnosima, a sve su to elementi koji će zasigurno imati odjeka i kada govorimo o spremnosti stranaka da bez opterećenja sjedaju za stol i definiraju vanjskopolitičke prioritete Bosne i Hercegovine. Vertikalni utjecaj lokalnih prilika na one na višim razinama ne treba zanemariti, a poglavito uzimajući u obzir činjenicu da je političko ozračje u BiH trenutačno takvo da ga i najmanja promjena ravnoteže u odnosima može pogoršati. Stoga se kao rješenje nameće ubrzanje rada stranačkih središnjica na onim reformama koje je potrebno ispuniti kako bi u ožujku BiH dobila zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU-om, a s druge strane jasno razgraničenje teških političkih tema koje traže znatnu energiju i spremnost na kompromis, od lokalnih tema do interesa za svakodnevne životne potrebe žitelja u pojedinoj općini ili gradu. Drugim riječima, na tim razinama stranke ne bi trebale forsirati političke teme kao sredstvo pridobivanja snažnije podrške biračkog tijela, već se usmjeriti na rješavanje onih problema koji oblikuju život jednog grada ili općine. S druge strane, lokalni izbori će se, kao i uvijek do sada, pokazati i kao svojevrsni test potpore političkim strankama unutar svojih biračkih baza, ali i dati nagovještaj o uspješnosti ostvarenja potpore u drugim ciljanim skupinama. Unatoč specifičnostima svake lokalne zajednice u BiH, koja ima vlastite probleme i pitanja koja treba rješavati, potporu kandidatima i strankama birači daju i u okviru šire podrške strankama, a ne samo vodeći se konkretnim programom za određenu lokalnu zajednicu. A što nas očekuje kada je riječ o broju političkih subjekata koji će u listopadu pokušati dobiti potporu za mjesta u općinskim i gradskim vijećima i skupštinama, kao i za načelničke/gradonačelničke pozicije, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati. Ipak, izbori iz 2020. godine mogu biti svojevrsni pokazatelj o visokoj razini zanimanja za natjecanje u izborom procesu.
Brojke
Naime, te se godine za potporu birača utrkivalo 425 kandidata za mjesto načelnika/gradonačelnika, odnosno 114 političkih subjekata. S druge strane, kada govorimo o općinskim i gradskim vijećima, kao i skupštinama, uključujući i Skupštinu Distrikta Brčko, broj kandidata bio je 30.384, dok je na izborima sudjelovalo 411 političkih subjekata. U prosincu 2020., a uslijed dogovora oko izmjene izbornih pravila, prvi put nakon 2008. godine održani su i izbori u Mostaru.
