Regionalna antikorupcijska inicijativa (RAI), u suradnji s Centrom za poslovne studije (CEPS) u Kiseljaku i Agencijom za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), organizirala je okrugli stol o temi “Primjene posebnih istražnih radnji u istragama kaznenih djela korupcije, dobre prakse i izazovi”. Okupio je ugledne međunarodne stručnjake, među kojima su bili i Vladan Joksimović, tajnik RAI, Tomislav Ćurić, stručnjak za suzbijanje korupcije, te Drago Kos, međunarodni stručnjak iz iste oblasti. Okrugli stol organiziran je u cilju podupiranja provedbe mjera iz strategije suzbijanja korupcije u BiH predviđene u strateškom cilju “Poboljšanje učinkovitosti pravosudnih institucija i tijela za provedbu zakona na planu suzbijanja korupcije”.
Posebne istražne radnje
Razmjenom iskustava i najboljih praksi u primjeni posebnih istražnih radnji u istragama kaznenih djela s obilježjima korupcije u BiH, kao i državama regije, sudionici su se tijekom rasprave dotaknuli i međunarodnih standarda prilikom poduzimanja posebnih istražnih radnji. Spomenuti su i slučajevi zloupotrebe prisluškivanja koji su zabilježeni u BiH zbog kojih Ustavni sud BiH uskoro briše dijelove Zakona o kaznenom postupku. Naime, odredbe zakona koje su proglašene nezakonitim tužitelju su omogućavale “oprost” kaznenih djela. Na taj način tužitelj je preuzimao ulogu suda, a optužene pretvarao u svjedoke po vlastitom nahođenju. Važan segment ovog zakona, o čemu se posebno raspravljalo u Kiseljaku, je mehanizmima zaustavljanja širokog tumačenja “posebnih istražnih radnji” koje su shvaćene uglavnom kao mjere prisluškivanja. Potvrđuje to niz afera prisluškivanja u BiH, od bivšeg glavnog državnog tužitelja Milorada Barašina, do aktualne državne tužiteljice Gordane Tadić. Za razliku od transkripata njihovih razgovora koji su bili dostupni javnosti, nejasno je ostalo tko ih je i po čijem nalogu prisluškivao. Ovakvo shvaćanje “posebnih istražnih radnji” bilo je povod Ustavnom sudu BiH za stavljanje izvan snage pojedinih odredbi Zakona o kaznenom postupku. - Posebne istražne radnje smiju se koristiti tek nakon što istražitelji imaju jasne dokaze protiv osumnjičenog, a ovaj im je postupak potreban da bi ih učvrstili. Posebne istražne radnje ne smiju biti početak istrage kao što se to događalo kod nas gdje je proces bio upravo obrnut. Ono što je nezakonito je da posebne istražne radnje budu početak istrage pa da se zahvaljujući njima otkrivaju kaznena djela. Cilj posebnih istražnih radnji je istražiti kazneno djelo kako bi se došlo do počinitelja ili više njih, a ne zloupotrebama istražiti pojedinca kako bi mu se “našlo neko djelo” - kazao je Vjekoslav Vuković.
Praksa u BiH
- Posebne istražne radnje samo su smjernica gdje se nalaze inicijalni dokazi za podizanje optužnice. Kod nas se događalo da tužitelj odobri ovaj postupak bjanko nalogom kako bi ga sigurnosne agencije zloupotrijebile te bi snimke političara završavale u javnosti. Budući da je procedura prikupljanja dokaza na ovakav način nezakonita, oni se ne mogu koristiti na sudu te je njihova jedina svrha medijsko-propagandna - jedan je od zaključaka okruglog stola.
