Kvalitetan je san nužan za održavanje zdravlja, no vrijedi li za san ona 'što više, to bolje?' ili se, kao i u većini stvari, treba težiti umjerenosti? Istraživač i liječnik iz Centra za spavanje i neurobiologiju dr. Michael Grandner iz Pennsylvanije kaže da predugo spavanje može biti znak ozbiljnih zdravstvenih stanja, npr. poremećaja štitnjače i bolesti srca - a pretjerana potreba za dugim spavanjem od nedavno se povezuje i s problemima u mentalnom zdravlju, npr. s anksioznosti i sa depresijom.
Koliko je spavanja previše?
Količinu sna koja nam je po noći potrebna u najvećoj mjeri određuje naša dob, ali na potrebe za snom utječe i cjelokupno zdravlje, životne navike i određeni poremećaji. Tako možemo trebati više odmora ako smo npr. u zadnje vrijeme bili posebno aktivni ili smo bolesni ili prolazimo kroz neku stresnu životnu situaciju, objasnio je dr. Grandner. No ako ništa od toga nije slučaj, kaže on, za odraslu je osobu po noći idealno sedam do osam sati sna, a isto preporučuju Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC). Evo kakve su preporuke za različite životne dobi:
Novorođenče (do trećeg mjeseca): 14 do 17 sati (uključujući drijemanja)
Dojenče (4 do 12 mjeseci): 12 do 16 sati (uključujući drijemanja)
Skroz mala djeca (od 1 do 2 godine): 11 do 14 sati (uključujući drijemanja)
Mlađi predškolci (od 3 do 5 godina): 10 do 13 sati (uključujući drijemanja)
Školska dob (od 6 do 12 godina): 9 do 12 sati
Tinejdžeri (13 do 18 godina): 8 do 10 sati
Odrasli (18 do 65 godina): 7 do 8 sati
Idiopatska hipersomnija: Naziva se pretjerana dnevna pospanost (EDS) i uzrokuje krajnju potrebu za spavanjem tijekom dana koju neće zadovoljiti dnevno drijemanje, a često rezultira i duljim periodima sna po noći. Hipersomniju često prati i manjak energije, problemi s fokusiranjem, loša memorija i tjeskoba. Ljudi koji boluju od hipersomnije često trebaju deset do 12 sati sna dnevno.
Opstruktivna apneja: Ovaj poremećaj spavanja uzrokuje pokretanje i zaustavljanje disanja tijekom spavanja, što remeti normalan ciklus sna pa se produžuje vrijeme spavanja.
Depresija: Kronični umor jedan je od najčešćih simptoma depresivnog poremećaja, a i antidepresivi mogu uzrokovati ekstremnu pospanost.
Lijekovi: Neki lijekovi mogu uzrokovati stalnu pospanost koja povećava potrebu za spavanjem noću, dok neki drugi mogu otežati opuštanje i spavanje noću i narušiti prirodni cirkadijski ritam.
Narkolepsija: Neusklađenost REM faze sna i pretjerana pospanost često uzrokuju da ljudi s narkolepsijom spavaju puno dulje nego što bi trebali.
Bolesti srca: Stalni umor može biti i znak srčane bolesti. Naime nesposobnost srca da učinkovito pumpa krv može dovesti do slabe cirkulacije, niske razine energije i kroničnog umora.
Problemi sa štitnjačom: Poremećaji štitnjače mogu smanjiti energiju i poremetiti spavanje i raspoloženje. Hipotireoza tako uzrokuje tromost, depresiju i umor, dok hipertireoza uzrokuje nemir, razdražljivost, poteškoće sa spavanjem i tjeskobu.
Poremećaji koji mogu nastati ili se pogoršati zbog previše spavanja
Pretilost - Istraživanja pokazuju da će oni koji redovito spavaju 9 do 10 sati noću imaju veću sklonost da nakupljaju kilograme ili čak budu pretili.
Dijabetes Iako istraživanja nisu konačna, neka od njih pokazala su povezanost između dijabetesa, tj. intolerancije na glukozu i duljeg spavanja; i to među ženama srednje i starije dobi.
Bol u leđima
Oni koji dulje spavaju vjerojatnije će osjetiti bol i upalu u zglobovima, posebno u lumbalnoj regiji. To je često zbog umora mišića koji se javlja kada se dulje odmaramo na leđima. Isto tako, dulje spavanje na madracu koji dobro ne podržava tijelo ili u neugodnom položaju također može dovesti do kroničnih bolova u leđima.
Glavobolja
Spavanje duže od prosjeka često uzrokuje hormonalnu neravnotežu koja može dovesti do glavobolje.
Anksioznost i depresija Konzistentno spavanje pomaže u održavanju razine hormona. Kad spavamo duže nego što je potrebno, razina kortizola, adrenalina i serotonina može postati neuravnotežena, što otežava upravljanje stresom i tjeskobom, a s vremenom ta neravnoteža može dovesti do depresije.
Bolesti srca Studije pokazuju da i muškarci i žene koji spavaju nedovoljnu ili previše imaju povećani rizik od kardiovaskularnih bolesti i višu stopu smrtnosti zbog srčanih komplikacija.
Moždani udar Šestogodišnja studija u kojoj je sudjelovala 31 750 odraslih prosječne starosti od 63 godine pokazala je da oni koji noću spavaju više od osam sati imaju 23 posto veće šanse za dobiti moždani udar, od onih koji spavaju između sedam i osam sati noću.
Loša imunološka funkcija
Dulje spavanje može utjecati i na proizvodnju citokina, skupine proteina, peptida ili glikoproteina koji pomažu imunološkom sustavu. Rezultat je loša imunološka funkcija. - Kao liječnik za spavanje s više od 20 godina brige o pacijentima s problemima spavanja, dr. Grandner kaže kako su zbog nedostatka sna ljudi često mrzovoljni, gladni i neusredotočeni. Spavanje, s druge strane, može pomoći da budemo dobro raspoloženi, da dobro izgledamo i da izvrsno funkcioniramo, a poboljšava i cjelokupno zdravlje, kaže dr. Grandner pa savjetuje:
- Ako ste i nakon punih osam sati sna pospani, možda niste dovoljno vremena bili u dubokom snu ili REM fazi sna. Poznato je da je ta faza spavanja najnestabilnija, jer je odgovorna za nekoliko vitalnih funkcija: poput popravljanja mišićnog tkiva, 'čišćenja' mozga i konsolidacije memorije - objasnio je dr. Grandner koji savjetuje da tada pokušamo san nadoknaditi popodnevnim odmorom. On napominje i kako spavanje po danu i budne noći mogu poremetiti prirodni ciklus spavanja i izazvati hormonsku neravnotežu. - Kad proizvodnja melatonina, kortizola i drugih hormona postane nepravilna, poremete se normalne tjelesne funkcije, poput apetita, imunološke funkcije i probave - upozorio je za portal msn.com, pa preporučuje da se pokušamo držati zdrave rutine: da uvijek u isto vrijeme idemo spavati i u isto vrijeme se budimo, te da otklonimo sve vanjske čimbenike koji nam mogu omesti san.
