Iako smo svjedoci svakodnevnih vijesti o odlascima mladih, pa i cijelih obitelji, trbuhom za kruhom u bijeli svijet u potrazi za boljim životom, te tužnih slika punih autobusa koji iz bh. gradova odlaze najčešće za Njemačku, podaci koji dolaze iz samo dviju županija Federacije BiH ipak pokazuju da nije sve tako crno i bude nadu u bolje sutra. Naime, prema podacima službi za zapošljavanje Zapadnohercegovačke i Hercegbosanske županije, iz inozemstva se na njihovo područje tijekom 2025. i u 2026. (nepunih osam mjeseci) dosad vratilo čak 370 osoba. Povratak je zabilježen iz nekad “obećanih zemalja” za bh. građane, ali i za sve stanovnike Balkana, i to iz Njemačke, Austrije, Švicarske, ali i iz Hrvatske, piše Večernji list BiH.
Razlozi za povratak
Razloge svakako treba tražiti i u poticajnim i demografskim mjerama koje općine i gradovi provode kako bi zadržali mlade, ali i pružili bolji život i svjetliju budućnost, ponajprije mladim obiteljima - od novčane potpore rodiljama, nezaposlenim majkama, doplataka za djecu, preko subvencioniranja prve stambene nekretnine, pokretanja biznisa pa sve do stipendija studentima. Kao što su i odlazili, sada se vraćaju pojedinci, ali i cijele obitelji. Što se konkretno tiče ZH županije, u evidenciji tamošnje Službe za zapošljavanje tijekom ove i protekle godine zabilježeno je ukupno 168 povratnika iz inozemstva, i to tijekom cijele 2025. njih 100, dok ih je od početka ove godine do 20. kolovoza bilo još 68.
Široki Brijeg, kao središte ZHŽ-a, prednjači kada je riječ o broju povratnika iz inozemstva - njih 91, a od tog su broja tijekom 2025. evidentirana 43 povratnika, a do 20. kolovoza ove godine 48, odnosno pet više nego tijekom cijele prethodne godine. U Ljubuški se u istom razdoblju vratila 51 osoba, od kojih 41 tijekom 2025. i 10 ove godine. U Posušju je zabilježeno 18 povratnika, od kojih 11 prošle i sedam ove godine, Grudama pak osam povratnika, pet tijekom 2025. i troje u ovoj godini. Kada je riječ o zemljama iz kojih su se najviše vraćali u ZHŽ, Njemačka je zabilježena u svim četirima lokalnim sredinama, a tu su još i druge “obećane zemlje” - Austrija (uz Široki Brijeg, i Grude), Švicarska (još i Ljubuški), ali i Hrvatska (Ljubuški i Posušje). Od ukupno 51 povratnika evidentiranog u Ljubuškom, zaposlilo se njih 30, dok je u Posušju posao pronašlo šest od 18 evidentiranih osoba.
I Hercegbosanska županija bilježi zavidan broj povratnika koji su radili i gradili život u inozemstvu, i to njih 202 tijekom 2025. te do 20. kolovoza ove godine, 34 više nego u ZHŽ-u. Na evidenciju Županijskog zavoda za zapošljavanje u Livnu u tom su se razdoblju prijavile ukupno 202 osobe koje su kao razlog prijave navele povratak iz inozemstva. Ono što posebno ulijeva optimizam podatak je kako se ovogodišnji broj povratnika u HBŽ već približio onome zabilježenom tijekom cijele protekle godine. Najviše povrataka i kada je riječ o HBŽ-u bilježi njezino središte - Grad Livno s ukupno 112 povratnika, od kojih ih je protekle godine bilo 65, a ove godine dosad ih se vratilo 47. Nakon Livna, najviše povrataka je u Tomislavgradu - ukupno 82 evidentirana povratnika. I tu valja istaknuti kako je ovogodišnji broj onih koji su se vratili uz rodni kraj već prešao onaj iz cijele 2025., tijekom koje se na evidenciju Županijskog zavoda za zapošljavanje nakon povratka iz inozemstva prijavilo 36 osoba, a do 20. kolovoza ove godine njih 46. Povrataka je znatno manje u Glamoču - tri osobe, dvije tijekom 2025. i jedna ove godine, kao i u Kupresu (tri) - jedna prošle i dvije ove godine. U Bosanskom Grahovu i Drvaru lani se vratila po jedna osoba, a ove godine u tim dvjema općinama HBŽ-a nije ih ni bilo. Kao i u ZHŽ-u, i u HBŽ-u dio se povratnika već zaposlio te su po toj osnovi s evidencije brisane 72 osobe.
I u Hercegovačko-neretvanskoj županiji bilježe se povratci pojedinaca, ali i obitelji. Iz Općine Čitluk nam potvrđuju da se u škole upisuje sve više djece iz povratničkih obitelji sa Zapada. I Srednjobosanska županija bilježi sve češće povratke iz inozemstva. Jedan od najsvježijih primjera je i onaj iz Kreševa. Riječ je o supružnicima Dubravki i Ivici Staniću koji su nakon životne i poslovne epizode u Europi odlučili svoju budućnost ponovno graditi u rodnom kraju. Tako je u Crnićima, zahvaljujući Stanićima, nakon dugogodišnje stanke protekloga mjeseca ponovno pokrenuto postrojenje za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda u tamošnjoj sirani. Ponovno pokretanje sirane rezultat je sedmomjesečnog pripremnog rada tijekom kojeg su provedene brojne aktivnosti, od stručnih edukacija i ispunjavanja administrativnih uvjeta, preko čišćenja i uređenja objekta, do testiranja opreme i puštanja postrojenja u rad, naveli su tada iz Općine Kreševo, dodajući kako je uspješno odrađena i prva probna proizvodnja.
- Ideja o pokretanju proizvodnje nastala je prije dvije godine, a dodatni poticaj njezinoj realizaciji dao je posjet maloj sirani u francuskom gradu Annecyju. Upravo tada rodila se želja da i Kreševo dobije autentičan proizvod koji će nositi prepoznatljiv karakter ovoga kraja i biti rezultat rada lokalnih ljudi i domaće tradicije - kazali su povratnici u rodno Kreševo i središnju Bosnu Dubravka i Ivica. Kako se obitelji vraćaju u središnju Bosnu već nekoliko godina, potvrdio je i podatak koji je za školsku 2024./2025. godinu tada iznio ministar obrazovanja u Vladi SBŽ-a Bojan Domić, kazavši nam kako je u toj županiji upisano 30 učenika čiji su se roditelji odlučili vratiti iz inozemstva i život nastaviti u BiH.
Upravo Večernji list tada je donio priču o blizancima Marineli i Lukasu Periću koji su tada krenuli su u prvi razred Osnovne škole Kiseljak, nakon što su se s roditeljima, majkom Ivanom i ocem Daliborom, vratili iz Njemačke u Kiseljak. Obrnute migracije od Zapada prema rodnom kraju događaju se i u Posavskoj županiji. Dosad je najviše povrataka na području Orašja zabilježeno u Donjoj Mahali s oko njih 30 povratnika, kako obitelji tako i pojedinaca, mladih ljudi. - To nisu samo osobe treće životni dobi kao ranije nego mlade obitelji u kojima djeca tek polaze u školu ili su već školarci - kazao nam je nedavno predsjednik MZ Donja Mahala Marinko Džoić.
Rast zaposlenosti
Dosta ih je i u povratničkoj Posavini, uglavnom osoba treće životne dobi, primjerice 20-ak u tramošničkom kraju. Pojedinačni slučajevi povratka zabilježeni su i na domaljevačkom te odžačkom području. Inače, i u Posavsku županiju najviše osoba vratilo se iz Njemačke i Švicarske. I iz drugih krajeva BiH svakodnevno nam stižu vijesti o povratku iz inozemstva. Tako se, kako je nedavno za RTV Herceg Bosne potvrdio načelnik općine Žepče Mato Zovko, u tu općinu Zeničko-dobojske županije vratilo 45 obitelji, među kojima je oko 60 maloljetne djece, kao i nekoliko samaca, dok općina istodobno bilježi rast zaposlenosti, izvoza i broja poslovnih subjekata. Zovko je kazao kako je trend masovnog iseljavanja, koji je vrhunac dosegnuo između 2013. i 2016. godine, na području Žepča zaustavljen. Zanimljivo, žepački je načelnik dodao kako povratnici u tu općinu, ponajprije iz Njemačke i Austrije, ističu da im novac više nije presudan, nego kvaliteta života i okružje za odgoj djece.
Otvori KEKS Pay
