Stoljećima su zajednice uz rijeke u srednjoj Europi označavale iznimno niske vodostaje na izronjelim stijenama, stvarajući trajni zapis o uvjetima koji su mogli ugroziti plovidbu, poljoprivredu i egzistenciju stanovništva.
Poznate kao „kamenje gladi” (Hungersteine), ove stijene spadaju među najneobičnije sačuvane materijalne dokaze o teškim sušama u regiji. Na njima su uklesane godine od 15. do 20. stoljeća; neke su označavane više puta, uz razmake od nekoliko desetljeća između svakog sušnog razdoblja, piše Smithsonian.
Jedan takav kamen gladi duž rijeke Labe u četvrti Oberposta u Pirni u Njemačkoj, oko 25 kilometara jugoistočno od Dresdena, ponovno je izronio ovog mjeseca. Na njemu se nalazi više natpisa koji označavaju godine s niskim vodostajem, od kojih najraniji datira iz 1707. godine, te je „jedan od najpoznatijih i najvećih svoje vrste” u zemlji, izvještavaju Jesús Maturana i Nela Heidner za Euronews.
Ostalo nedavno otkriveno kamenje gladi uočeno je u Leverkusenu, gradu južno od Kölna, blizu ušća pritoke rijeke Rajne, te u Dolní Žlebu, selu blizu češko-njemačke granice.
Kamenje gladi razlikuje se po veličini, starosti, lokaciji i natpisima, no zajednički motivi se ponavljaju. „Obično su to inicijali imena i godina. Ponekad je urezana i sama linija vodostaja”, izjavio je 2022. godine za Al Jazeeru Vlastimil Pažourek, ravnatelj Regionalnog muzeja u Děčínu u Češkoj.
„Isticanje sušnih godina imalo je i praktično značenje – upozoriti na buduće opasnosti. Naziv 'kamen gladi' naglašavao je gubitak izvora zarade za siromašne nadničare koji su vukli brodove i radili na njima u vrijeme suše.”
U ljeto 1904. godine, F. Mayer, lađar i gostioničar u Děčínu, dao je uklesati jeziv natpis u pješčenjak uz Labu: „Wenn du mich siehst, dann weine” ili „Ako me vidiš, plači”. Poruka je možda namjerno podsjećala na obližnji kamen na kojem su stajale riječi: „Plakali smo — plačemo — i vi ćete plakati”, rekao je za Deutsche Welle istraživač Bernd Gross, koji se bavi europskim kamenjem gladi.
Mayer je očito postavio točionik piva i naplaćivao znatiželjnim turistima razgledavanje kamena. „Dan za danom skupine se okupljaju na stijeni; svatko želi barem jednom zakoračiti na nju”, izvijestio je Reichenberger Zeitung u kolovozu 1904. godine, prema navodima Deutsche Wellea. „Međutim, oznake uklesane u pješčenjak vjerojatno će izgubiti vidljivost zbog tog učestalog gaženja.”
Mayerov natpis nije jedini urezan na površini děčínskog kamena. Oznake na stijeni svjedoče o niskim vodostajima kroz nekoliko stoljeća uz impresivnu točnost. Studija iz 2020. godine objavljena u znanstvenom časopisu Climate of the Past otkrila je da se 11 mjerenja uklesanih na stijeni između 1868. i 1957. godine gotovo u potpunosti poklapa s podacima zabilježenim na drugim mjestima, uz odstupanja od svega nekoliko centimetara.
Otvori KEKS Pay
