Gradnja plinovoda Južna plinska interkonekcija, osim tehničkog kuta vidljivog kroz mogućnost priključenja većeg broja kućanstava i poslovnih subjekata na prostorima do sada tradicionalno lišenih navedenog izvora energije, donosi i značajan geopolitički trenutak uobličen kroz odlučnost Europske unije i zapadnih partnera općenito za prestankom ovisnosti o ruskim energentima.
Bosna i Hercegovina u ovom je slučaju u svojevrsnoj specifičnoj situaciji - zemlja je to ovisna o samo jednom pravcu kojim plin dolazi iz Rusije preko Srbije te bi gradnja Južne interkonekcije bila svojevrsna pobjeda Zapada nad ruskom energetskom politikom na Balkanu, stvarajući geopolitičke pretpostavke za snažnije povezivanje Bosne i Hercegovine s europskim i američkim partnerima, piše Vecernji.ba.
Politički značaj
Političke posljedice takvog projekta brojne su i izrazito korisne za BiH i njezino usklađivanje s energetskim strategijama, a poglavito onom Europske unije.
Pretpostavke o početku realizacije projekta pri samom su kraju, u drugom krugu glasanja na Vijeću ministara utvrđen je prijedlog odluke o ratifikaciji sporazuma između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske o izgradnji plinovoda "Južna interkonekcija Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine''.
Sporazum koji su potpisali predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto i premijer Republike Hrvatske Andrej Plenković 28. travnja 2026. godine u Dubrovniku omogućit će Bosni i Hercegovini pristup tekućem prirodnom plinu (LNG) putem terminala na otoku Krku, čime se osigurava diversifikacija opskrbe i smanjuje ovisnost naše zemlje o ruskom plinu. Prijedlog odluke bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju proceduru ratifikacije.
U samom sporazumu otkriveni su i opći tehnički podaci projekta, uključujući planiranu trasu na pravcu Split - Zagvozd - Posušje - Tomislavgrad - Šuica - Kupres - Bugojno - Novi Travnik/Travnik, kao i pravac Posušje - Grude - Široki Brijeg - Mostar, s odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu/Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, odvojkom za Čapljinu, kao i dodatnim pravcem Kladanj - Tuzla. Sama pozicioniranost otkriva namjeru potpune diversifikacije opskrbe prirodnim plinom, podižući razinu sigurnosti u onim područjima s već uspostavljenom mrežom odvojaka i priključaka (prvenstveno Tuzlanska, Zeničko-dobojska, Srednjobosanska i Sarajevska županija), ali i stvarajući uvjete za uvođenje plina u gospodarstvo i kućanstva na prostorima Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Hercegovačko-neretvanske županije.
Energetska neovisnost
Plinovod je na onoj strateškoj razini dodatni dio mozaika osiguranja energetske neovisnosti jugoistoka Europe u cjelini, a značajno je naglasiti i da je projekt Južna interkonekcija uvršten kao vodikova infrastruktura u desetogodišnji plan razvoja plinskih mreža za 2024. godinu Europske mreže operatora plinskog sustava, ali je sadržan i u dokumentu Europske komisije iz listopada 2020. godine "Ekonomski i investicijski plan za zapadni Balkan" pod naslovom "5 - Tranzicija s ugljena".
Otvori KEKS Pay
