Bosna i Hercegovina posljednjih godina sve je zanimljivija turistima, ali jedan podatak pokazuje i najveći problem domaćeg turizma – gosti još uvijek ostaju prekratko. U prvih sedam mjeseci 2026. BiH su posjetila 1,093.162 turista, što je gotovo na razini prošle godine, odnosno 0,1% manje nego u istom razdoblju 2025. Istodobno je ostvareno 2,330.566 noćenja, što je 2% više.
Najveći izazov
Prosječan turist u BiH tako ostaje samo 2,1 noć. Domaći gosti u prosjeku ostvaruju 2,2 noćenja, dok strani turisti ostaju 2,1 noć. Upravo je duljina boravka jedan od najvećih izazova za razvoj turizma jer veći broj dolazaka sam po sebi ne znači i veći prihod za lokalno gospodarstvo. Podaci, međutim, pokazuju da se situacija ipak kreće u pozitivnom smjeru, piše Večernji list BiH.
Broj noćenja stranih turista u prvih sedam mjeseci povećan je 0,4%, dok su domaći turisti ostvarili čak 5,6% više noćenja nego godinu prije. Stranci pritom čine gotovo 70% svih ostvarenih noćenja – 69,6%, dok domaći gosti sudjeluju s 30,4%. BiH pritom ima vrlo široko tržište iz kojeg privlači goste. Najviše stranih noćenja ostvarili su turisti iz Hrvatske, Srbije i Turske. Hrvatski gosti sudjelovali su sa 16,2% u ukupnom broju noćenja stranaca, slijede turisti iz Srbije s 12,6% i Turske s 9,5%. Među važnim tržištima su i Slovenija, Njemačka, SAD, Saudijska Arabija i Poljska. Osam vodećih tržišta, zajedno ostvaruje 59% svih stranih noćenja. Posebno je zanimljivo da se pojedini gosti zadržavaju znatno dulje od prosjeka. Turisti iz Egipta u BiH u prosjeku ostaju 3,5 noći, dok gosti s Islanda, iz Južnoafričke Republike i Katara ostvaruju između 3,2 i 3,3 noćenja. Turisti iz Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Francuske, Danske i Irske također ostaju između 2,8 i 3,1 noć. To pokazuje da BiH ima proizvod koji može privući i udaljena tržišta, ali i da postoji prostor za stvaranje turističkih aranžmana koji bi gosta zadržali znatno dulje. Potencijal je golem. Sarajevo može ponuditi spoj povijesti, kulture, gastronomije i urbanog turizma, dok Mostar ima Stari most, blizinu Blagaja, Počitelja, Međugorja i vinskih područja Hercegovine. Una, Neretva i Drina mogu biti osnova za rafting, kajak i ribolov, a planine za planinarenje, biciklizam, adrenalinski i zimski turizam.
Povezivanje destinacija
Velika prilika nalazi se i u gastronomiji i ruralnom turizmu. Domaći sirevi, pršut, janjetina, tradicionalna jela, hercegovačka vina, maslinovo ulje i med mogu se povezati s obilaskom gospodarstava, kušanjem hrane i vina te boravkom u seoskim gospodarstvima. Turistu se tako više ne prodaje samo noćenje nego cijelo iskustvo. Upravo bi povezivanje destinacija moglo promijeniti sadašnju sliku. Turist koji dođe u Mostar ne bi trebao ostati samo nekoliko sati i nastaviti prema Jadranu. Mogao bi dobiti paket koji uključuje Mostar, Blagaj, Počitelj, Međugorje, hercegovačke vinarije, gastronomiju i prirodu. Sarajevo bi se moglo povezati s Travnikom, Jajcem i planinskim destinacijama, dok bi sjeverozapad zemlje mogao objediniti Bihać, Unu, rafting i ruralni turizam. Problem je što BiH još uvijek velik dio svog turističkog potencijala prodaje pojedinačno, umjesto kao cjelovit proizvod. Podatak o prosječnoj 2,1 noći zato bi trebao biti važniji od samog broja turista. Cilj nije samo dovesti više ljudi nego ih zadržati četiri, pet ili sedam dana. BiH za to ima prirodu, povijest, gastronomiju i geografsku poziciju. Ono što joj još nedostaje jest dovoljno dobro povezan turistički proizvod koji bi posjetitelja pretvorio u gosta koji ostaje dulje i troši više. Brojke pokazuju da interes postoji, pitanje je može li BiH od destinacije kroz koju turisti prolaze postati destinacija u kojoj odlučuju ostati.
Otvori KEKS Pay
