Naslovnica Vijesti

Hrvati se bore za opstanak u BiH, a u svijetu za identitet

31. prosinca 2017. u 07:00 0 komentara 3186 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Ivan Grbešić izabran je za predsjednika Vladina Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Premijer Hrvatske Andrej Plenković na izboru Grbešića za ovo čelno mjesto kazao je da želi jedinstvo hrvatskog naroda gdje god njegovi pripadnici živjeli. Grbešić je pripadnik druge generacije hrvatskih iseljenika u Kanadi. Njegovi roditelji su, otac 1965., a majka 1973. godine, napustili rodni Široki Brijeg i otišli u Kanadu. Ovaj ugledni odvjetnik u jednom od najjačih kanadskih društava živi u Torontu, najvećem kanadskom gradu i glavnom gradu provincije Ontario. S njim smo razgovarali, u večernjim satima, pred Novu godinu, a temperatura je u Torontu dosezala – 8 Celzijevih stupnjeva, u odnosu na hercegovačkih 5 stupnjeva. Teme su bile hrvatski narod, njegovo vodstvo, korijeni iz Širokog Brijega i Hercegovine, te znakovita želja za 2018. godinu: Neka se hrvatski narod probudi!

 

Večernji list BiH: Gospodine Grbešić, za početak čestitke na izboru za predsjednika Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Koliko vam znači ovo imenovanje?

- Kao ponosan Hrvat, čast mi je biti imenovan u ovom drugom sazivu Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan RH. Kad su mi roditelji napustili rodnu grudu 60-ih i 70-ih godina, samo su mogli sanjati da ćemo jednog dana imati Hrvatsku državu, a kamoli zamisliti da će njihov sin, koji je rođen u Kanadi, biti imenovan članom Savjeta Vlade RH. Što se tiče izbora za predsjednika, čestitke, dobre želje i poruke podrške stižu sa svih strana svijeta. Koliko god mi značajno bilo ukazano povjerenje ostalih članova Savjeta Vlade, više će mi značiti kad ostvarimo konkretne rezultate.

 

Večernji list BiH: Ugledni ste odvjetnik, a u životopisu smo vam pročitali da se u tvrtki bavite financijskim transakcijama velikih korporacija. Koliko je to težak i složen posao?

- Tako je. Ja sam odvjetnik i javni bilježnik i partner odvjetničke tvrtke Stikeman Elliott LLP, jednog od vodećih i najsnažnijih kanadskih odvjetničkih društava za poslovno pravo, priznato međunarodno za sofisticiranost svoje prakse i poznato po svojim poznatim inozemnim i domaćim klijentima. Tvrtka je često vodeća tvrtka na domaćim i međunarodnim tržištima kapitala i u spajanju i preuzimanju (M&A) i korporativno-komercijalnom radu, među ostalim. U svom poslu bavim se nekim od većih i složenijih korporativnih i financijskih transakcija u Kanadi i svijetu i imam priliku predstavljati neke od vodećih poslovnih ljudi na svijetu. Okruženje je intenzivno; očekivanja su visoka; radni dani su dugi (12+ sati dnevno, a ako smo u pregovorima, i dulje); rokovi su strogi; poslovna putovanja su brojna; i nespavanje po cijelu noć radi posla nije neuobičajeno. Osim razvijanja snažne, utemeljene vještine i analitičke sposobnosti, najznačajnija korist mog radnog okruženja je međunarodno poslovno iskustvo koje sam stekao i uspješno umrežavanje s vrlo pametnim, talentiranim, iskusnim i moćnim ljudima diljem svijeta.

 

Večernji list BiH: Sada da dođemo do vaših korijena. Naime, druga ste generacija hrvatskih iseljenika u Kanadi. Vaši roditelji su rođeni u Širokom Brijegu. Koliko često posjećujete Hercegovinu i rodni Široki Brijeg?

- Moji su korijeni iz širokobriješkog sela Dobrkovići - iako mi se otac rodio u Risovcu (nedaleko spomenika Divi Grabovčevoj). Otac mi je napustio bivšu državu 1965. godine, nakon što je primio poziv da odsluži vojni rok. Prebjegao je u Austriju i onda je otišao dalje do Kanade, gdje je uglavnom radio po rudnicima i rafinerijama cijeli svoj život. Što se tiče majke, ona mu se pridružila 1974. i nakon što je rodila troje djece, uglavnom je se bavila našim odgojem i našom obitelji. Korijeni u Hercegovini su mi duboki, a uglavnom me uz moj Hrvatski narod vežu ljubav, obitelj (majka i otac su oboje sedma djeca iz većih obitelji - a većina obitelji još uvijek živi u Hercegovini) i uspomene iz djetinjstva. Prvi put sam posjetio Hercegovinu s osam godina (1983. godine) sa svojom majkom i sestrom. Nakon toga sam bio u posjetu s roditeljima, sestrom i bratom u 1990. godini, što je bio poseban doživljaj jer je prvi put da se otac službeno vratio u svoj rodni kraj. Kako sam tada zavolio Hercegovinu, volim je i dan-danas i mrvicu više jer razumijem tko sam i znam otkuda su mi korijeni. Neke od najdražih uspomena iz djetinjstva su vezane uz vrijeme provedeno s bakom i djedom i širom obitelji, nizanje duhana, nosanje u sepetu, mlaćenje žita, utakmice na Pecari, devetnice širokobriješkoj Gospi, i hodočašća u Međugorje (Kraljici Mira) i na Kedžari (Divi Grabovčevoj). Nakon sto se Hrvatska osamostalila, redovito dolazim u posjet Domovini, a ovih zadnjih godina po nekoliko puta na godinu u Hrvatsku, a u Hercegovinu barem jedanput godišnje, iako mi prigovaraju moji da sam prošlo ljeto izostavio posjet Hercegovini. Umjesto posjeta Hercegovini, odveo sam svoju djecu prvi put u Vukovar, da posjete grad herojstva naših branitelja, patnji i devastacija tijekom Domovinskog rata i o otpornosti grada Vukovara i našeg naroda. Kad krenem prema Širokom iz Međugorja i dođem iznad Turčinovića ili iz Splita na Dužice, pogled na Široki je poseban i srce “malo” jače kuca – a suza bude pri odlasku i kad je najveća suša u Hercegovini.

 

Večernji list BiH: Jeste li upoznati s problemima hrvatskog naroda u BiH i činjenicom da Hrvatima drugi narodi u zemlji, u kojoj su na papiru konstitutivni, biraju političke predstavnike?

- Dobro mi je poznat položaj hrvatskog naroda u BiH. Dok se Hrvati koji žive izvan RH i BiH bore za opstojnost hrvatskog identiteta, u BiH se radi o fizičkom opstanku hrvatskog naroda. Već je odavno prošlo vrijeme otkad su Hrvati u BiH trebali živjeti kao ravnopravan narod. Pitanje Hrvata u BiH mora biti jedan od prioriteta rada Savjeta Vlade jer su Hrvati jedan od konstitutivnih naroda u BiH.

Večernji list BiH: Otac ste četvero djece, jeste li ih učili hrvatski jezik? Kako ona reagiraju na Hrvatsku, na rodnu Hercegovinu?

- Moja supruga (koja je također pripadnica drugog naraštaja hrvatskih iseljenika u Kanadi) i ja djecu učimo hrvatski jezik i nastojimo odgojiti svoje četvero djece u istom hrvatskom ozračju i kršćanskom duhu u kojem smo mi odrasli. Nama je bilo jednostavnije nego što je našoj djeci učiti hrvatski jezik jer su naši roditelji, uglavnom, samo govorili hrvatski. Kao što smo i mi nekad, naša su djeca od mladih dana članovi hrvatskog folklornog društva, gdje uče plesati hrvatske plesove i kola i svirati tamburicu i hrvatskog nogometnog kluba gdje nose s ponosom svoje crvene i bijele kockice. Oni slušaju hrvatsku glazbu i navijaju za hrvatsku nogometnu reprezentaciju, među ostalim našim sportskim kolektivima i pojedincima. Jedva čekaju ljeto da mogu otputovati u Domovinu. Moji roditelji su mene učili da sam Hrvat i koliko god sam ponosan na rodnu grudu svojih roditelja, osjećam Hrvatsku i BiH svojom Domovinom i želim da naša djeca također imaju taj osjećaj.

 

Večernji list BiH: Bili ste s premijerom Andrejem Plenkovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović. Kako su vas se dojmili hrvatski državnici?

- Predsjednik Vlade RH, Andrej Plenković i Predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović pokazali su da se u Zagrebu ponovno netko zanima za Hrvate izvan RH. U prosincu 2016. oni su nam se pridružili na sjednici Savjeta u Vukovaru i svojom prisutnošću nam poslali snažnu poruku da su možda pitanja koja su važna Hrvatima izvan RH, važna i vodstvu Hrvatske države. Slijedom dostavljenih prijedloga Savjeta sa sjednice u Vukovaru i očitovanja nadležnih tijela u raznim ministarstvima i institucijama u RH, u listopadu 2017., članovi Savjeta su primili prvi dopis od Predsjednika Vlade RH otkad je konstituiran prvi saziv Savjeta 2013. godine. U dopisu je potvrđeno da će Vlada posebnu pozornost posvetiti nekima od prijedloga Savjeta i da je jedan od strateških ciljeva programa Vlade 2016. - 2020. uključivanje Hrvata izvan RH u društveni i politički život zemlje uz potporu Savjeta. U prosincu 2017. predsjednik Vlade je prisustovao na sjednici Savjeta u Zagrebu, gdje je održao obraćanje članovima Savjeta i otvoreno razgovarao o pitanjima koja su njemu usmjerena. Predsjednica je sa svoje strane primila članove Savjeta na Pantovčaku. Važno je spomenuti da je u svom obraćanju članovima Savjeta predsjednica ustvrdila da su nakon završetka Domovinskog rata Hrvati izvan RH neopravdano stavljeni na rub političkog, gospodarskog i kulturnog interesa hrvatske države i da je ta pogrešna politika u velikoj mjeri naškodila hrvatskim državnim i nacionalnim interesima. Dodala je kako danas ima pomaka u odnosu prema Hrvatima izvan RH, ali da je to tek početak velikog posla s obzirom na brojnost tema koje traže “žurno političko i zakonodavno djelovanje”. Ovo su ključni koraci prema povratku povjerenja Hrvata izvan RH u naše političko vodstvo u Zagrebu. 

 

Večernji list BiH: I iz Hrvatske i iz BiH koja je i država Hrvata, kao i ostalih dvaju konstitutivnih naroda, mlade obitelji odlaze. Evo, vi izvana, čiji su davno otišli, imate li neki recept pomoći ovom narodu?

- To je kompleksno pitanje koje ćemo kao Savjet razmatrati u nadolazećim mjesecima.

 

Večernji list BiH: Koje su vaše želje za novu, 2018. godinu?

- Da se hrvatski narod probudi! Dokazalo se u 90-ima da kada Hrvati stanu jedni uz druge, rade zajedno i krenu u istom smjeru, mogu ostvariti snove. Hrvatska država je stvorena - vrijeme je postaviti i ostvariti nove snove – posebno Domovinu kakvu su nam je naši preci sanjali. Vrijeme je da se to zajedništvo i ta suradnja obnove; da se nađe više pozitivnosti i strpljenja među našim narodom i da se u isto vrijeme ne dopusti više da budemo izmanipulirani; i da zajedno, u 2018. godini ostvarimo nekoliko značajnih poteza i rezultata koji će pridonijeti boljoj budućnosti za naše mlade u nadi da će moći graditi svoju, a ne tuđu zemlju.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.