Zapuštenost kulturno-povijesne baštine u BiH može se reći da je pravilo. Jedan od primjera za to je Klepački ili Mustajbegov most. Budući da se ove godine navršava pola milenija (!) od njegove izgradnje, nekoliko nevladinih organizacije se u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje, odlučilo na čišćenje okoliša vjerojatno najstarijeg mosta u Hercegovini, međutim pravila struke su stroga pa za sami most nije puno učinjeno. U ulozi svojevrsnog koordinatora akcije, bila je Turistička organizacija “Čapljinka”, čija tajnica Katja Stojić o akciji kaže: – Ovom akcijom htjeli smo skrenuti pažnju da se ove godine navršava 500 godina od gradnje mosta, kao i na stanje u kojem se nalazi. S obzirom na blizinu magistrale M-17, Čapljine, Počitelja i Mostara, mislimo da bi se mogao valorizirati i u turističke svrhe. Naravno, stanje u kojem je danas to isključuje – kazala je tajnica Stojić te istaknula kako su iz federalnog Zavoda za zaštitu spomenika najavili radove na sanaciji u ovoj godini. Obol akciji dale su dvije udruge iz Počitelja, Turist i Eco Futura. Darel Kapetanović iz Udruge Eco Futura, rekao je: – Radovi su dozvoljeni tek u drugoj zoni, to jest dvjesto metara od mosta, pa smo se na to ograničili. Prava je šteta što se o mostu ne povede briga. Pedeset godina je stariji od mostarskog Starog mosta, a da skoro nitko za njega ne zna?! Bojanu Ekmečiću iz Prebilovaca, Klepački most je dio svakodnevice: – Meni je most nešto uobičajeno, gledao sam ga svaki dan kada sam išao u školu. Žao mi je što je u takvom stanju. Stvarno je lijep. Kada sam čuo da se sprema akcija, odmah sam se priključio. – S mostom me je upoznao moj otac, koji nas je doveo da ga vidimo. Meni je fascinantan, elegantan i lijep! Kad bi se most obnovio, obale uredile, osigurala rasvjeta, mislim da bi ljudi rado dolazili, smatra Elbisa Šabanović iz Počitelja. U radnom zanosu prednjačio je Stanko Zlopaša čelnik udruge “Tajna prirode” koji o okolišu nije imao iluzija pa je ponio motornu pilu: – Ova akcija prije svega ima za cilj ukazati na stanje u kojem se most nalazi, probuditi svijest i savjest građana, Čapljinaca i ostalih. Nadam se da će ova naša mala akcija dati rezultata i da će se o mostu povesti računa. Bojim se da mu raslinje ne napravi nepopravljivu štetu. Katja Stojić naglasila je da su u poslu bili limitirani strogim pravilima federalnog Zavoda za zaštitu spomenika: – Dobili smo dopuštenje za radove, ali na određenoj udaljenosti od mosta, u tzv. drugoj zoni, jasno uz nadzor arheologa. To smo osigurali, nešto uradili i tako obilježili Dan planeta Zemlje. Na koncu moramo primijetiti da su se na akciju čiji je cilj bio skrenuti pozornost na propadanje najstarijeg mosta u Hercegovini te njegova turistička valorizacija, stiglo desetak Čapljinaca, uglavnom čelnici udruga koje su koordinirale akciju. Okruženje mosta zoran je primjer nebrige i bahatosti, da ne upotrijebimo koji teži izraz. Uz smeće, betonski otpad, ima tu svega, i flaša i vrećica... Povijesna vrela kažu da most 1517. dao sagraditi hercegovački sandžak-beg Mustafa-beg, po čemu i nosi naziv Mustajbegov most. 

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’