Hercegovačko-neretvanska županija u kratkom je vremenu morala osigurati lokaciju karantene za stanovnike županije koji se vraćaju iz inozemstva, a prema svemu sudeći, u tomu je bila uspješna.
Uvidom u lokaciju u mjestu Ortiješ u južnom dijelu grada vidljivo je kako ona pruža korisnicima karantene izuzetno povoljne uvjete boravka za vrijeme karantene. Od soba, preko dobro uređenoga dnevnog boravka pa do šetnice uz Neretvu i bazena, sve ono što je HNŽ osigurao za ljude koji dolaze iz inozemstva, može se smatrati izuzetno dobrim uvjetima, piše Večernji list BiH.
Čim je zapovijed donesena, 10. travnja u 18 sati, a dostavljena u 19 sati, te je stupila je na snagu istog dana, predstavnici Županijskog stožera civilne zaštite morali su isti dan predložiti lokaciju karantene. Velikim zalaganjem ljudstva u Stožeru i svih službi uspjeli su provesti odluku u rekordnom vremenu. Struka je dala prijedlog za objekt koji se nalazi u Ortiješu i prosudba je kako su u tom objektu uvjeti i više nego dobri.
Opremljenost
Nermin Avdić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije, na poziv Nevenka Hercega, županijskoga premijera, izvršio je epidemiološki uvid nad objektom u Ortiješu. Svojom lokacijom objekt zadovoljava namjenu karantene jer je izoliran i ograđen i u njegovoj neposrednoj blizini ne nalaze se drugi stambeni objekti, naveo je Avdić, dodavši kako svaka soba ima zaseban mokri čvor, toalet i tuš-kabinu. U prizemlju se pak nalazi trpezarija. Dr. sc. Davor Kolenda, ravnatelj Centra za humanitarno razoružanje d.o.o Mostar, a čiji se objekt za rehabilitaciju žrtava mina u Ortiješu koristi za karantenu, reagirao je jučer pismom u kojemu navodi kako su Centar za humanitarno razoružanje d.o.o Mostar i Humanitarna udruga za razminiranje Pro Vita Mostar ponudili šefu Federalnog stožera civilne zaštite i predsjedniku Vlade Hercegovačko-neretvanske županije prostorije centra za rehabilitaciju žrtava mina, koji ima 15 trokrevetnih soba, na korištenje, bez naknade.
U kontekstu centara za karantenu treba ukazati na situaciju u Studentskom domu Bjelave u Sarajevu u kojemu je dio nezadovoljnih građana bio započeo štrajk glađu jer im nisu izdana rješenja o završetku izolacije. No, situacija je ubrzo riješena, a jučer je iz karantene u Studentskom domu Bjelave puštena prva skupina građana Bosne i Hercegovine.
Međutim, čini se kako će pitanje ustroja centara za karantenu i dalje biti prisutno u medijskom prostoru, i to zbog nekih neodgovorenih pitanja. Tako je na jučer održanom koordiniranju Vlade i Stožera civilne zaštite HNŽ-a istaknuto kako je potrebno snažnije koordiniranje pri donošenju zapovijedi na federalnoj razini, a čija provedba od županijskih institucija, u vrlo kratkom roku, zahtijeva materijalno-financijska sredstva i angažman ljudstva.
Na ovoj je sjednici ponovljeno i to kako pri donošenju zapovijedi na federalnoj razini mora biti jasno definirana njihova provedba i uzete u obzir mogućnosti županija da ih primijene na terenu.
Traži se preispitivanje
U tom kontekstu je od mjerodavnih federalnih institucija zatraženo preispitivanje i izmjena zapovijedi Stožera civilne zaštite Federacije BiH, prema kojoj se svim građanima koji ulaze u BiH obvezno utvrđuje mjera karantene. Federalni ministar zdravstva Vjekoslav Mandić objasnio je jučer nejasnoće koje se pojavljuju u javnosti u vezi s uspostavom karantene po ulasku osoba u BiH.
U tom smislu kronološki je naveo kako je 10. travnja Federalni stožer donio naredbu da svi koji ulaze u BiH moraju u karantene koje su uspostavljene na razini županija, a o trošku federalne razine. Prethodno se sve osobe zadržavaju u šatorskim prostorima na graničnim prijelazima, a onda ih županijski stožeri provode do karantenskih kapaciteta. •
