Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Hercegovina ubrala 227 tona duhana

Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine
28. veljače 2021. u 15:42 0 komentara 203 prikaza
Foto: Ilustracija

U Hercegovačko-neretvanskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, u prošloj godini ubrano je ukupno 227 tona duhana, pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistiku.

U Zapadnohercegovačkoj županiji zasađen je ukupno 131 hektar, dok je u HNŽ-u duhan zasađen samo na 36 hektara.

Ukupan prinos duhana u ZHŽ-u iznosio je ukupno 125 tona, te je prosječno ubrana tona duhana po zasađenom hektaru. U HNŽ-u je pak ukupan prinos bio 102 tone, a prosječno je po jednom hektaru prinos duhana bio 2,8 tona.

Brojke o proizvodnji duhana doslovno se svake godine smanjuju. U 2019. godini u Federaciji BiH zasađena su samo 383 hektara duhana, piše ljubuski.net.

Duhan - turistički adut?

Razlog manjoj proizvodnji duhana svakako leži u neorganiziranom otkupu duhana. Sve otkupne stranice koje su bile u gotovo svim većim hercegovačkim mjestima danas su dio prošlosti, kao i Fabrika duhana Mostar, nekada najveća tvornica za otkup i proizvodnju duhana i duhanskih proizvoda.

Vjetar u leđa proizvođačima svakako je upis duhana sorte "hercegovački ravnjak" u međunarodni registar imena podrijetla. Ovim je 'hercegovački ravnjak' dobio zaštitu izvornosti.

Hercegovački duhan je registriran sukladno Libanonskom aranžmanu za zaštitu imena podrijetla i njihovom međunarodnom registriranju. Nositelj prava na ime podrijetla je udruga "Duvan Hercegovački Ravnjak" iz Gruda.

Zaštitom hercegovačkog duhana oznakom zemljopisnog podrijetla štiti se njegova autohtonost i vrijednost, što može biti temelj buduće uloge hercegovačkog duhana u razvoju i promociji Hercegovine i jednim dijelom prilika za revitalizaciju prostora na kojima uspijeva ova kultura, navedeno u priopćenju Instituta za intelektualno vlasništvo BiH sa sjedištem u Mostaru.

Možemo li učiti na primjeru Hrvatske?

Za razliku od Hercegovine, koja će višestoljetnu tradiciju proizvodnje duhana pokušati pretvoriti u turistički adut, susjedna Hrvatska proizvodi i zarađuje.

Organizirana proizvodnja duhana cvijeta, te se svake godine povećavaju površine zasađene duhanom.

U Hrvatskoj se posljednjih godina duhan godišnje sadi na oko 4000 hektara s kojih se proizvede oko 8000 tona duhana. Otkupna cijena duhana se iz godine u godinu povećava, kao i poticaji države za proizvodnju istog.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.