Vijest da je Republika Hrvatska okončala radove izgradnje pristupne prometnice od Nove Varoši do Gradiške i novog mosta koji je spaja s Bosnom i Hercegovinom dočekana je s odobravanjem i optimizmom kako će novi granični prijelaz, na koji se gleda kao na strateški bitan u smislu rasterećenja prometa s obiju strana granice, biti uskoro pušten u promet, piše Večernji list BiH.
Radove je, kao što je poznato, izvodila tvrtka Integral inženjering iz Laktaša i njezina sestrinska tvrtka registrirana u Hrvatskoj, a završetkom radova ispunjeni su svi materijalno-tehnički uvjeti da se novi most pusti u promet, a samim time u značajnoj mjeri ubrza i poveća učinkovitost putničkog i teretnog prometa u ovom dijelu BiH i Hrvatske, što je iznimno važno i u kontekstu osnaživanja gospodarske razmjene dviju zemalja.
Mješovito povjerenstvo
Ipak, postoji razlog zbog kojega ovaj most, odnosno novi granični prijelaz, još uvijek ne može biti stavljen u funkciju, a isti problem “muči” i granični prijelaz Svilaj koji i dalje radi na privremenom režimu. Naime, preduvjet puštanja u promet oba nova granična prijelaza, odnosno mosta preko Save, je da nadležna tijela Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske pristupe izradi novog sporazuma o graničnim prijelazima ili eventualno usvoje aneks postojećeg sporazuma kako bi postojala kategorizacija i pravna osnova za funkcioniranje GP Gradiška i GP Svilaj. A kako bi do takvog dogovora došlo, nužno je imati popunjeno Mješovito povjerenstvo te se još uvijek čeka potvrđivanje od Predsjedništva BiH zamjenskih članova Povjerenstva koji su u međuvremenu napustili službu ili otišli u mirovinu, nakon čega će početi pregovori s hrvatskom stranom.
Cilj je da se novim ugovorom osiguraju uvjeti za lakši prelazak zajedničke državne granice, odnosno uspostavljanje jednostavnog i učinkovitog sustava kontrole prelaska državne granice. Također, jedan od ciljeva je i definiranje kategorije novoizgrađenih prijelaza u Svilaju i Bosanskoj Gradiški, kao i promjena kategorije i naziva drugih graničnih prijelaza između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
U kontekstu Svilaja valja podsjetiti na činjenicu da Vijeće ministara svake godine donosi posebnu odluku kojom se ovaj prijelaz otvara za međunarodni promet putnika i određenih vrsta roba (bez veterinarske inspekcije).
Važnost prometa
Ako bi ova procedura bila okončana u dogledno vrijeme, prijevoznički sektor u BiH, koji je, kao što je poznato, pred brojnim izazovima koji izravno utječu na njihovu konkurentnost, konačno bi dobio mogućnost bržeg transporta roba na tržište Hrvatske i drugih zemalja Europske unije.
Most Gradiška, kako je prije nekoliko godina naveo šef Odjela za kooperacije pri Izaslanstvu Europske unije u Bosni i Hercegovini Stefano Ellero, jedan je od 13 investicijskih grantova koji je odobrila Europska unija u vrijednosti većoj od 225 milijuna eura. Dodao je da će Europska unija nastaviti aktivno podržavati ovaj projekt i razvoj koridora Vc, potičući tako regionalnu suradnju i bolje veze s EU-om.
Ukupna vrijednost radova izgradnje ovog mosta iznosi 19,5 milijuna eura, dok su usluge nadzora u iznosu od 1,8 milijuna eura. Trošak izgradnje mosta podjednako su financirale Hrvatske ceste uime Republike Hrvatske i Ministarstvo prometa i veza Bosne i Hercegovine. Za realizaciju ovog projekta Bosna i Hercegovina je koristila UMTS sredstva iz programa posebne namjene i WBIF grant sredstva, a Republika Hrvatska vlastita i bespovratna sredstva fondova Europske unije. Most Gradiška spojit će bosanskohercegovačku autocestu s brzom cestom s hrvatske strane koja bi išla od granice s Bosnom i Hercegovinom, preko Virovitice i Okučana do granice s Mađarskom.
Drugi projekt koji je plod suradnje dviju zemalja te potpore Europske unije je most Svilaj. Most Svilaj dio je međunarodnog paneuropskog cestovnog koridora Vc Budimpešta - Beli Manastir - Osijek - Sarajevo - Ploče koji središnju Europu povezuje s hrvatskim Jadranom, a njegovim otvaranjem nadomješta se nedostajuća veza na spoju mreža autocesta Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine.