Riječ je o Velikom zelenom zidu, inicijativi koja se proteže od obale Atlantskog oceana u Senegalu do Džibutija na Crvenome moru i obuhvaća oko 8.000 kilometara kroz pojas Sahela.

Iako naziv sugerira da je riječ o neprekinutom pojasu drveća, ovaj je projekt puno složeniji. Njegov cilj nije samo sadnja milijuna stabala, nego obnova degradiranih ekosustava, zaustavljanje širenja pustinje, unapređenje poljoprivrede i stvaranje boljih uvjeta za život milijuna ljudi koji žive u jednome od klimatski najugroženijih područja planeta.

Projekt je 2007. godine pokrenula Afrička unija kao odgovor na sve izraženiju dezertifikaciju i propadanje zemljišta u Sahelu, golemom polusušnom području koje razdvaja Saharu od zelenijih savana južnije na kontinentu, piše nova.rs. U početku je plan bio napraviti zeleni pojas širok oko 15 kilometara koji bi se prostirao čitavom širinom Afrike. Međutim, znanstvena su istraživanja pokazala da takav pristup ne bi dao najbolje rezultate, pa je projekt s vremenom prerastao u puno širu inicijativu obnove prirode.

Danas se umjesto jedinstvenog pojasa drveća obnavljaju šume, travnjaci, močvare, poljoprivredne površine i autohtona vegetacija, pri čemu se svako područje uređuje u skladu s lokalnim klimatskim i prirodnim uvjetima.

Zašto je ovaj projekt toliko važan?

Sahel se desetljećima suočava s dugotrajnim sušama, degradacijom zemljišta i sve izraženijim posljedicama klimatskih promjena. Milijuni stanovnika tog područja žive od poljoprivrede i stočarstva, ali kako se zemljište iscrpljuje, a oborine postaju sve nepredvidljivije, prinosi opadaju, raste siromaštvo, a sigurnost hrane postaje ozbiljan problem.

Obnovom zemljišta trebao bi se poboljšati kvalitet tla, povećati zadržavanje vode, obnoviti vegetacija i omogućiti stabilnija proizvodnja hrane. Istodobno se očekuje da će se povećati bioraznolikost i smanjiti pritisak koji mnoge ljude primorava da napuste svoje domove u potrazi za boljim životom.

Naziv „Veliki zeleni zid” može zavarati jer projekt ne podrazumijeva jednu neprekinutu liniju drveća koja presijeca Afriku.

Na pojedinim se lokacijama sade autohtone vrste drveća, dok se u drugim područjima potiče prirodna obnova vegetacije. Poljoprivrednici uvode održivije metode obrade zemljišta, prikuplja se kišnica, obnavljaju se travnjaci i poboljšava kvaliteta tla.

Takav pristup omogućuje da se mjere prilagode specifičnostima svakog područja, umjesto da se posvuda primjenjuje isto rješenje.

Ambiciozni ciljevi do 2030. godine

Planovi Velikog zelenog zida spadaju među najveće ekološke ciljeve na svijetu. Do kraja ovoga desetljeća trebalo bi biti:

• obnovljeno 100 milijuna hektara degradiranog zemljišta, što odgovara površini približno jednakoj Egiptu,

• iz atmosfere uklonjeno oko 250 milijuna tona ugljikova dioksida,

• otvoreno 10 milijuna radnih mjesta povezanih sa zelenom ekonomijom,

• poboljšani uvjeti života i sigurnost hrane za milijune stanovnika Sahela.

U projektu sudjeluje više od dvadeset afričkih država uz potporu međunarodnih organizacija, razvojnih banaka i brojnih ekoloških fondova.

Rezultati su već vidljivi

Iako je pred inicijativom još puno posla, pojedine zemlje već bilježe značajan napredak.

Senegal je zasadio milijune stabala i obnovio velike površine oštećenog zemljišta. Etiopija je kroz opsežne programe revitalizacije rehabilitirala milijune hektara, dok su Nigerija, Niger i druge države proširile održive metode upravljanja zemljištem.

Prema posljednjim procjenama, do sada je obnovljeno oko 30 milijuna hektara degradiranih površina. ipak, stručnjaci upozoravaju da će ostvarenje svih planiranih ciljeva do 2030. godine zahtijevati dodatna financijska ulaganja, snažniju suradnju među državama i stabilnije sigurnosne prilike u regijama pogođenim sukobima.

Korist za prirodu i ljude

Obnova ekosustava donosi puno više od ljepšeg krajolika. Drveće i druga autohtona vegetacija sprječavaju eroziju tla, poboljšavaju obnavljanje podzemnih voda i vezuju velike količine ugljika koji bi inače ostao u atmosferi.

Istodobno, obnovljena staništa omogućuju povratak brojnih biljnih i životinjskih vrsta, dok poljoprivrednicima zdravije tlo donosi veće prinose, sigurniju ispašu stoke i stabilnije prihode.

Projekt koji može promijeniti svijet

Veliki zeleni zid danas se smatra jednom od najvećih inicijativa za obnovu prirode u povijesti. Njegov značaj prelazi granice Afrike jer bi iskustva stečena u Sahelu mogla poslužiti kao model za obnovu degradiranih područja u drugim sušnim dijelovima svijeta, piše nova.rs.

Ovaj projekt pokazuje da zaštita prirode i gospodarski razvoj ne moraju biti suprotstavljeni ciljevi. Naprotiv, zdravi ekosustavi mogu istodobno pridonijeti očuvanju okoliša i poboljšanju kvalitete života milijuna ljudi.

Za razliku od zidova koji razdvajaju narode, afrički Veliki zeleni zid zamišljen je kao živa barijera koja ponovno spaja prirodu i ljude, vraća život iscrpljenim krajevima i gradi otporniju budućnost u vremenu klimatskih promjena.

Umirovljenicima sjela veća mirovina za kolovoz: Stiže i “13. mirovina”, evo koliko bi mogli dobiti