Znanstvenici su analizirali koje bi zemlje bile najotpornije u slučaju nuklearnog rata, udara velikog asteroida, snažne vulkanske erupcije ili neke druge globalne katastrofe. Istraživanje je pokazalo da bi najveće šanse za opstanak imala Australija, a među najsigurnijim zemljama su i Argentina, Brazil i Novi Zeland.
U slučaju globalne katastrofe, poput nuklearnog rata, goleme vulkanske erupcije ili udara velikog asteroida, najbolje mjesto za boravak bila bi Australija, pokazuje nova studija.
Istraživači su analizirali koja su mjesta najotpornija na globalne katastrofalne rizike – događaje koji bi tijekom nekoliko mjeseci ili godina mogli usmrtiti više od 10 posto svjetskog stanovništva, piše RTS. „Ovakve vrste katastrofa nisu dovoljno istražene“, jer je vjerojatnost da će se dogoditi mala, rekao je za Live Science prvi autor studije Florian Ulrich Jehn, istraživač Sveučilišta u Hagenu u Njemačkoj.
„Zbog toga ih je lako ignorirati“, dodao je.
Ipak, takve katastrofe su moguće i, ako bi se dogodile, nijedna zemlja ne bi ostala potpuno pošteđena, naveo je Jehn. Međutim, neka mjesta bila bi ranjivija od drugih.
U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Global Challenges, istraživači su analizirali radove iz različitih područja, poput sigurnosti hrane, biološkog oružja i vulkanskih erupcija, kako bi identificirali potencijalne globalne katastrofalne rizike i čimbenike koji su u prošlosti, ili tijekom katastrofa manjih razmjera, pomagali zajednicama da ih prebrode. U bazu podataka uključili su i znanstvene radove koje su predložili stručnjaci iz pojedinih područja.
Tim je identificirao tri široke kategorije rizika: događaje koji bi zaklonili Sunčevu svjetlost, poput nuklearnog rata ili goleme vulkanske erupcije; događaje koji bi uništili globalnu infrastrukturu, kao što su geomagnetska oluja ili masovni kibernetički napad; te biološke opasnosti, poput prirodnih ili umjetno izazvanih zaraznih bolesti koje bi mogle usmrtiti velik dio stanovništva.
Takvi događaji, napisali su autori, imali bi značajne i dugotrajne posljedice diljem svijeta. Mnogi bi doveli do globalne gladi zbog propadanja usjeva i urušavanja trgovinskih mreža.
„Sustav proizvodnje i opskrbe hranom često je ono što vas na kraju dokrajči“, ističe Jehn.
Balansiranje različitih rizika
Tim je identificirao karakteristike koje pojedine zemlje čine otpornijima na katastrofe i sposobnijima osigurati hranu svojem stanovništvu. Iako, kako su autori naveli, „nijedno mjesto na Zemlji“ ne bi bilo otporno na sve katastrofalne rizike, neke bi zemlje prošle bolje od drugih.
Istraživači su utvrdili da su bogatije zemlje i regije sa snažnom industrijskom bazom, koje pritom nisu u velikoj mjeri ovisne o globalnoj trgovini, sposobnije prebroditi globalne katastrofe.
Snažna industrijska baza omogućuje zemljama da same proizvode robu koju više ne bi mogle uvoziti, čime postaju otpornije.
Važnu ulogu ima i geografija. Veliki otoci imaju prednost u odnosu na kontinentalna područja jer se lakše mogu izolirati, ali je nužno i da imaju gospodarstvo koje je barem djelomično sposobno samostalno funkcionirati, naveli su istraživači.
Ako je neka otočna zemlja vrlo ovisna o međunarodnoj trgovini, poput Japana, našla bi se u velikim problemima ako bi globalne trgovinske mreže bile prekinute, pokazala je studija.
Pojedine zemlje i regije manje su otporne na određene vrste katastrofa, čak i kada su bogate. Primjerice, zemlje koje posjeduju nuklearne kapacitete, poput SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Izraela, Rusije, Pakistana i Indije, izloženije su riziku sudjelovanja u nuklearnom ratu.
Zbog toga je sjeverna hemisfera, na kojoj se nalaze zemlje NATO-a, ranjivija na nuklearni napad od područja na južnoj hemisferi.
Na južnoj hemisferi nalazi se i manje vulkana, dok južna hemisfera ima veću površinu pod oceanima, koji djeluju kao klimatski amortizer. Zbog toga su tamošnje zemlje otpornije na posljedice goleme vulkanske erupcije, navodi se u studiji.
Globalna otpornost
Postoje čimbenici koji svim zemljama pomažu da lakše prebrode katastrofe, poput demokratskih procesa i veće ravnopravnosti, rekao je Jehn.
„Kada se ovakve katastrofe dogode, morate donositi ispravne odluke, a to ovisi o tome ima li vaša zemlja funkcionalnu vlast“, objašnjava Jehn.
„Nejednakost pogoršava funkcioniranje vlasti jer dovodi do stvari poput rivalstva među elitama ili slabljenja kapaciteta države.“
Australija se pokazala kao najbolje mjesto za preživljavanje katastrofalnog događaja koji bi desetkovao svjetsko stanovništvo.
Nalazi se na južnoj hemisferi, daleko od područja na kojima bi najvjerojatnije izbio nuklearni sukob, iako autori upozoravaju da je saveznik SAD-a, što bi moglo povećati njezinu izloženost riziku. Australija je istodobno veliki proizvođač hrane, ima raznolike klimatske zone i značajnu energetsku infrastrukturu.
Sljedeća najpovoljnija mjesta su Argentina, Brazil i Novi Zeland.
Novi Zeland slabije je rangiran od Australije jer ima aktivne vulkane, malu industrijsku bazu i, budući da je okružen vodom, izložen je tsunamijima. Brazil i Argentina, s druge strane, imaju visoku razinu nejednakosti i povijest političke nestabilnosti, napisali su autori.
Istraživači navode i da je Island bio jedan od kandidata za sigurno utočište, ali ga položaj na krajnjem sjeveru čini ranjivim na velike temperaturne promjene ako bi neki katastrofalni događaj blokirao Sunčevu svjetlost.
Prema studiji, SAD nije u osobito povoljnom položaju kada je riječ o preživljavanju globalne katastrofe.
Zbog svojeg geografskog položaja, zemlja je izložena prijetnji geomagnetskih oluja, ali i nuklearnog rata. Autori su ukazali i na loše rezultate SAD-a tijekom pandemije bolesti COVID-19, za koje smatraju da su bili posljedica „nedostatka političke volje i slabe društvene kohezije“.
David Denkenberger, direktor organizacije Savez za osiguravanje hrane Zemlji u katastrofama (ALLFED) i istraživač Sveučilišta Canterbury na Novom Zelandu, rekao je za Live Science da nova studija doprinosi razumijevanju budućih rizika jer razmatra širi spektar mogućih katastrofa.
„Nijedna zemlja nije otporna na svaku katastrofu i to je važan središnji zaključak“, ističe Denkenberger.
„Koristan sljedeći korak bio bi kvantificirati relativnu vjerojatnost i ozbiljnost različitih katastrofa, kao i važnost različitih čimbenika otpornosti, jer ti čimbenici mogu podrazumijevati značajne kompromise“, naveo je Denkenberger, koji je ranije surađivao s Jehnom, ali nije autor ovog rada.
Kako povećati otpornost
Iako je malo vjerojatno da će se ovakve globalne katastrofe dogoditi, važno je da budu uvrštene u nacionalne registre rizika i da postoje međunarodni trgovinski sporazumi za slučaj da do njih ipak dođe, smatra Jehn.
„Kada se dogode globalne katastrofe, vjerojatno biste morali reorganizirati sustav proizvodnje i opskrbe hranom – gdje se hrana proizvodi i gdje se njome trguje. Šanse da se pronađe dobar kompromis tek nakon što se katastrofa dogodi čine se vrlo malima“, dodaje Jehn, piše RTS.
Denkenberger je iznio sličan stav. Prema njegovim riječima, studija „jasno pokazuje da regionalna otpornost na globalne katastrofalne rizike zahtijeva ulaganje u praktičnu pripremljenost, uključujući otpornost sustava proizvodnje i opskrbe hranom, kritičnu infrastrukturu, koordiniranu trgovinu i upravljanje“.
Otvori KEKS Pay
