Proizvođači kukuruza ovih dana suočavaju se s brojnim problemima. Kukuruz koji je prošle godine stajao više od 40 feninga pojefitnio je dvostruko, na oko 20 feninga po kilogramu. I da stvar bude gora, ni po toj cijeni ga ne mogu prodati, piše Večernji list BiH. Uvozni kukuruz, osobito onaj iz Srbije i Mađarske, dominira. Poljoprivredni proizvođač i predsjednik Saveza proizvođača organske hrane Sejad Herceg upozorava proizvođače kako je vrijeme da se okrenu drugim vrstama i načinima proizvodnje.
Nema stimulacije
- Ne možemo biti konkurentni u proizvodnji određenih kultura zato što u nekim slučajevima nemamo dobre površine, kvalitetnu mehanizaciju i slično te se onda događa nekonkurentnost na koju ionako roba iz uvoza utječe, a kod nas se ne stimulira poljoprivredna proizvodnja. Ali, postoje proizvodi koji se traže i bh. proizvođači moraju povesti o tome računa i proizvoditi ih. Primjerice, traži se “crno žito” (heljda), zatim kukuruz osmak, a naravno iz organske proizvodnje i to je sigurno jedan od modela koji će pospješiti bh. poljoprivredu. U ovom slučaju, zbog robne proizvodnje, moramo ući u organski sektor zbog viših cijena, zbog konkurentnosti, zbog kvalitete proizvoda..., tako ćemo i mi moći konkurirati i zemljama u okruženju, a moći ćemo proizvod plasirati i na tržište EU, istaknuo je Herceg. Ono što dobro ide ove godine je pšenica. Prema navodima iz Saveza udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a, sve količine domaće pšenice plasirane su na rusko i tursko tržište, samo kukuruz ostaje problematičan. Također, problem je i to što su proizvođači naglo povećali proizvodnju kukuruza. U odnosu na 2015., proizvodnja kukuruza povećala se čak za 50 posto.
Što se tiče ostalih poljoprivrednih kultura u BiH, prošle godine se uglavnom proizvodilo više nego godinu ranije.
Rast proizvodnje
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, proizvodnja krumpira povećana je za 20,4 posto, crnog luka za 19,3 posto, soje za 77,8 posto, rajčica za 38,6 posto, paprike za 43 posto i krastavaca za 37 posto. Riječ je o podacima za 2016. u odnosu na 2015. godinu. U strukturi ukupnih zasijanih površina, žitarice sudjeluju s 58,9 posto, industrijsko bilje s 2,3 posto, povrće s 13,9 posto i stočna hrana s 24,9 posto. Sve to je pokazatelj kako proizvodnja u BiH jača, ali je potrebno naći tržište na koje će se izvoziti.•
