Stanje perpetualne krize u kojoj se nalazi BiH upravo posljednjih mjeseci eskalira prema neizvjesnom završetku, pritom blokirajući sve do sada napravljene pozitivne poteze proeuropskih snaga u zemlji, sprječavajući daljnje reforme, a osobito one pravosudnog i izbornog karaktera koje su od suštinskog značaja u smislu iskoraka prema europskim vrijednostima, piše Večernji list BiH.
Neusvajanje prijedloga Zakona o Sudu BiH, rušenje kvoruma u Domu naroda (što koriste i srpski i bošnjački izaslanici, ali iz sasvim različitih razloga), bošnjačko sprječavanje provedbe presude Ustavnog suda BiH o legitimnom političkom predstavljanju, SNSD-ovo usvajanje entitetskih zakona kojima urušava poziciju države, kao i srpska blokada imenovanja upravljačkih struktura nužnih za poljoprivredni fond IPARD... Popis nikada dovršenih reformi je podugačak, a samim tim i put Bosne i Hercegovine prema usvajanju standarda kojima bi se približila onima u Europskoj uniji. Za to vrijeme gubitak zamaha na europskom putu počinje se osjećati i kroz financijski kut, a posljedično i kroz životni standard stanovnika BiH.
Europski put
U političkom smislu kriza kojoj svjedočimo najveći danak uzima u smislu neostvarenog napretka od ožujka protekle godine kada je Europsko vijeće, i to uglavnom zahvaljujući lobiranju Hrvatske, dalo zeleno svjetlo za početak pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Dio zakonskih rješenja, doduše, jest usvojen, no ne i oni ključni koji su nužni da pregovori i počnu. Stoga je više nego očito kako će pozicija BiH ponovno morati biti pozicionirana u sam vrh europskih institucija, a kako je nedavno najavio hrvatski premijer Andrej Plenković, i to nakon razgovora koje je imao s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, tema sastanka bit će i situacija na zapadnom Balkanu, s naglaskom na BiH, što je bila inicijativa Republike Hrvatske. Europsko vijeće zasjeda, kako je najavljeno, 26. i 27. lipnja, a kakvi će biti zaključci te hoće li BiH dobiti neki novi poticaj kako bi u ovoj godini dovršila nužne zadaće te ušla u izbornu 2026. s donesenim ključnim zakonima koji bi joj otvorili vrata EU-a, ostaje vidjeti.
Za sada domaća politička situacija ne ulijeva optimizam, a jedine svijetle točke su hrvatski politički predstavnici koji, koliko je to moguće u prilično nezahvalnim okolnostima, održavaju pozornost i snage na proeuropskim zakonskim rješenjima, baš kao i na posljednjoj sjednici Vijeća ministara, kada je usvojeno njih šest iz područja zaštite intelektualnog vlasništva. Međutim, na istoj sjednici nije došlo do imenovanja ravnatelja SIPA-e, dok se na Zastupničkom domu Parlamenta BiH pokazalo kako ni kod Srba, kao ni kod Bošnjaka, nema dovoljno kapaciteta i hrabrosti usvojiti zakonsko rješenje o Sudu BiH kojim bi se ispravila jedna od ključnih zamjerki Europske unije na naš pravosudni sustav, a ona se ogleda u činjenici da Sud BiH odluke donosi u prvom i drugom stupnju, što se kosi s visoko postavljenim standardima neovisnosti koje ima europska pravna stečevina. Prema svemu sudeći, kod bošnjačkih stranaka postoji strah da bi rješenje kojim bi sjedište Suda bilo u Sarajevu, a ono Prizivnog odjela na Palama bilo shvaćeno kao izdaja, a isto vrijedi i za srpsku "trojku", ali zbog drugog razloga, a to je formiranje još jedne institucije na razini države - iste one države koju se kroz NS RS konstantno slabi.
Sjednica idući tjedan
I dok traju srpsko-bošnjačke kalkulacije, hrvatska strana ponovno će pokušati kroz Parlamentarnu skupštinu BiH riješiti neke od suštinskih zakonskih rješenja. Osim svojega Zakona o Sudu, Hrvati su pripremili i prijedlog izmjene Izbornog zakona kojim bi se provela presuda Ustavnog suda BiH, što je također zahtjev Europske unije, odnosno Europske komisije koja je davno pozvala na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH. O potonjem pitanju bit će riječi idućeg tjedna, točnije na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamenta BiH, koja se treba održati 26. lipnja.
Međutim, na istoj su sjednici već nekoliko puta pozicionirane točke dnevnog reda koje se odnose na smjenu SNSD-ovih kadrova u državnoj vlasti, a uzimajući u obzir prethodna iskustva s rušenjima kvoruma (što su prakticirali i Srbi i Bošnjaci), u ovom trenutku postoji prevelik broj nepoznanica za izvući zaključak i dati procjenu razvoja situacije.
