Zbog generalnog štrajka pravosudnih radnika u HNŽ-u, pravosuđe je više od mjesec dana u blokadi. Vlada traži prekid štrajka te zahtjev zaposlenih za dodatkom od 20 posto ocjenjuje zakonski neutemeljenim i diskriminirajućim. Dok sindikat ustrajava u svojim zahtjevima, kraj štrajka se ne nazire, a posljedice višetjedne obustave rada sve više osjećaju građani, piše N1. 

Građani koji čekaju sudske potvrde, zemljišnoknjižne izatke i drugu dokumentaciju zbog generalnog štrajka pravosudnih radnika ne mogu završiti svoje administrativne obveze. Redovit rad sa strankama je obustavljen, a posljedice štrajka svakodnevno osjećaju upravo oni kojima su usluge pravosudnih institucija neophodne:

"Papira mi je u zadnje vrijeme trebalo puno, ali sam išao na drugi način preko javnog bilježnika jer ne mogu preko odvjetnika, ovjere ne rade, vrijeme gubim što oni ne rade."

"I danas sam bila u Tužiteljstvu, oni su u štrajku. Mislim da to nije u redu, možda ima neki drugi način da traže svoja prava, ali da ovako trpe građani – nije to u redu."

"Ako su nezadovoljni, trebalo bi im udovoljiti, a s druge strane ljudi ispaštaju, ne mogu doći do potvrde, uvjerenja, ništa."

"Oni su ljudi koji rade svoj posao onako kako najbolje znaju i umiju. Imamo apsolutno povjerenje u pravosuđe, a mislim da im se treba udovoljiti."

Iza odluke o generalnom štrajku, poručuju iz Sindikata, stoji dugogodišnje nezadovoljstvo materijalnim položajem zaposlenih i činjenicom da složenost i odgovornost njihova rada nisu adekvatno vrednovane. Već dvije godine upozoravaju na ovaj problem, a njihov ključni zahtjev je dodatak na plaću od 20 posto za sve zaposlene u pravosuđu.

"Jednostavno moramo stati jednom za sebe u životu, jer se nikad u povijesti pravosuđa nije događalo ništa da se prepozna taj naš posao i vrednuje adekvatno, nikad u povijesti. Mislim da je krajnje vrijeme da se nešto počne raditi na tome. Sljedeća je FBiH, gdje se treba početi raditi na sustavnom rješavanju zaposlenika i državnih namještenika pravosuđa. I mi se nadamo da ćemo na toj razini, samo izmjenom par članaka u Zakonu o sudovima, riješiti probleme zaposlenika pravosuđa na razini cijele Federacije", ističe Vesna Kojić iz Sindikata državnih službenika i namještenika pravosuđa HNŽ-a.

Nezadovoljstvo dodatno produbljuju i razlike u visini plaća između županija. Upozoravaju da su primanja njihovih kolega u drugim dijelovima Federacije znatno veća, što, kako ističu, dodatno potvrđuje potrebu za promjenama.

"Imam kolegu koji radi u Županiji Središnja Bosna i koji ima 2.900 KM plaću, a ja i moje kolege 1.500 KM. Eto koja je to diskriminacija na koju se poziva premijerka. I u drugim županijama imaju dosta veće plaće nego mi", navodi Davor Puljić, stručni suradnik u Tužiteljstvu HNŽ-a.

Pritisak na zaposlenike dodatno je pojačan nakon što im rujanska plaća nije isplaćena u terminu kao ostalim proračunskim korisnicima. S druge strane, predsjednica Vlade pozvala je sindikat na prekid štrajka, ocjenjujući zahtjev za dodatkom od 20 posto svim zaposlenima zakonski neutemeljenim i diskriminirajućim prema drugim proračunskim korisnicima.

"Jer neki djelatnik u pravosuđu koji ima isti opis posla kao u Ministarstvu ili Vladi apsolutno nema nijedan opravdan razlog da ima 20 posto veću plaću. Ti zahtjevi su diskriminirajući i na takve zahtjeve nećemo pristati", stav je Marije Buhač, predsjednice Vlade HNŽ-a.

Unatoč jasnom stavu Vlade, u Sindikatu se nadaju da bi u skorije vrijeme ipak moglo doći do kompromisa i rješenja prihvatljivog za obje strane. Poručuju da su spremni za dogovor, ali ne i na odustajanje od zahtjeva za boljim materijalnim položajem.

Evo koliko će iznositi trajni dodatak za umirovljenike s 32 godine staža