Glazbeni festivali, nogometne utakmice, razne priredbe… gotovo su nezamislivi bez korištenja dronova, piše Večernji list BiH. Čak nije rijetkost i duboko u šumama i na udaljenim planinama čuti zujanje propelera ovih letjelica. Iako za mnoge dronovi služe za zabavu, važno je podsjetiti da oni mogu biti i potencijalna opasnost. MUP HNŽ-a upozorio je u utorak kako u posljednje vrijeme u Međugorju istodobno leti više dronova, što predstavlja povećani rizik za život, zdravlje i imovinu okupljenih hodočasnika te da takve slučajeve treba prijaviti nadležnim tijelima. U posljednje vrijeme pri održavanju javnih skupova vjerskog karaktera na kojima sudjeluje veliki broj građana – hodočasnika izražena je upotreba dronova, a u većem broju takvih slučajeva, primjerice u Međugorju, zapažena je njihova masovna upotreba, stoji u priopćenju MUP-a HNŽ-a.
Događa se, dodaje se, da na malom prostoru, iznad glava hodočasnika, osim službenog drona župe Međugorje, istodobno leti i više drugih dronova, što je povećani rizik za život, zdravlje i imovinu okupljenih hodočasnika. Iz policije ističu kako su u velikom broju slučajeva vlasnici i korisnici dronova stranci.
Korištenje drona u BiH zakonski je regulirano. Pravilnik o uvjetima za izvođenje letačkih operacija dronom, koji je stupio na snagu 2020., primjenjuje se na dronove čija je maksimalna težina od 249 grama do 25 kg. Propisuju se uvjeti i ograničenja za operatere dronova te kategorije. Značaj ovog pravilnika je u tome da se njime regulira upotreba dronova u zračnom prostoru BiH s obzirom na to da dijele zračni prostor s "tradicionalnim zrakoplovstvom", tj. zrakoplovima s posadom i putnicima, kao i da zaštite treće osobe na zemlji i njihovu imovinu od ozljeda, oštećenja, ugrožavanja sigurnosti, privatnosti i sl. Pravilnikom je kroz kategorizaciju operacija izvršena klasifikacija u odnosu na svrhu i namjenu upotrebe drona te je kroz prilog 1, 2 i 3 pravilnika dan pregled uvjeta koji trebaju ispuniti operateri drona. Kategorizacija je izvršena na komercijalne i nekomercijalne operacije dronom i na radove iz zraka dronom. Za svaki od njih dani su posebni uvjeti koji se moraju ispuniti.
Za nekomercijalne operacije dronom starosna dob je od 14 do 18 godina i samo danju unutar vidnog polja. U nekomercijalnom letenju letenje dronom nije dopušteno iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, cesta, željezničkih pruga, vodnih puteva, dalekovoda ili drugih zrakoplova na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti manjoj od 50 m unutar zone zračne luke. Maksimalna dopuštena visina letenja je do 30 m. Kada je u pitanju komercijalno letenje dronom, ono se vrši samo danju, unutar vidnog polja, pri čemu operater drona mora biti upoznat s okolinom u kojoj leti, osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i isto vidljivo obilježiti. Ako se operacije dronom vrše izvan vidnog polja, horizontalni razmak ne smije biti veći od 1000 m. Starosna dob za upravljanje je 18 godina. Vlasnik mora posjedovati policu osiguranja.
Maksimalna dopuštena visina letenja drona je do 120 m. Letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka može se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan. Radovi iz zraka dronom mogu se vršiti i na visinama koje su iznad 120 m AGL i na udaljenosti manjoj od 1,5 km od zračne luke, ali uz obveznu suglasnost.
Svakom dronu koji se upiše u evidenciju BHDCA dodjeljuje oznaku. Svake tri godine vlasnik je obvezan produljiti upis u evidenciju, u protivnom se briše. Potrebno je i polaganje ispita iz poznavanja propisa iz civilnog zrakoplovstva BiH za operatere drona. U evidenciji je početkom prošle godine bilo upisano 200 dronova.
