Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, u razgovoru za Večernji list najavio je kako će u ponedjeljak biti održan sastanak svih relevantnih čimbenika na tržištu radi iznalaska rješenja za očito poskupljenje proizvoda, pa iako nije otkrivao detalje, govorio je o značaju zaštite potrošača, kao i dijaloga među partnerima. Naravno, značajan dio odnosit će se i na pitanje domaće proizvodnje jer je očito da smo u prevelikoj mjeri ovisni o uvozu osnovnih prehrambenih proizvoda.
- Radili smo analizu, uzeli smo otprilike stanje s 31. prosinca, do kada smo imali akciju “Zaključavamo cijene”, a onda smo se fokusirali na tih 50 - 60 artikala osnovnih životnih namirnica te smo napravili usporedbu cijena i došli do zaključka kako je poskupljenje u prosjeku iznad 20 posto, čak i 23 posto - kaže ministar.
Prvi put imali smo bojkot građana uslijed enormnog rasta cijena. Kako gledate na takav oblik aktivizma?
- Podržavam taj bojkot i kao ministar trgovine i kao potrošač te pojedinac. Ono što sam često govorio, i što konstantno govorim, sam bojkot nije dugoročno rješenje niti to može biti, a ne može biti sam po sebi cilj, ali je dobar instrument koji poziva na dijalog i na poduzimanje određenih akcija u cilju sprječavanja, evo, kako to danas često čujemo, divljanja cijena, odnosno enormnih poskupljenja.
Bit će, naravno, objašnjenja trgovaca kako oni ne sudjeluju u toj mjeri u formiranju konačnih cijena, ali je ipak vidljivo da su marže visoke?
- Radili smo analizu, uzeli smo otprilike stanje s 31. prosinca, do kada smo imali akciju “Zaključavamo cijene”, a onda smo se fokusirali na tih 50 - 60 artikala osnovnih namirnica te smo napravili usporedbu cijena i došli do zaključka kako je poskupljenje u prosjeku iznad 20 posto, čak i 23 posto.
Neka imaju opravdana obrazloženja u kretanjima na svjetskim tržištima, poput kave..., ali je problem, recimo, na tržištu brašna uslijed određenih špekulacija. Poput, evo, izjave predsjednika Rusije da će prepoloviti izvoz, a onda vam cijena pšenice skoči za 15 - 20 posto, vrati se nakon sedam dana, ali se cijene pekarskih proizvoda ne vrate na stare.
Druga stvar, mislim kako je bilo lova u mutnom s obzirom na to da su neki poslodavci negodovali na povećanje minimalca, neki opravdano, neki neopravdano.
Što se planira u smislu donošenja novog seta mjera?
- Mi ćemo s trgovcima i prehrambenom industrijom razgovarati u ponedjeljak u zgradi Vlade, a na sastanku će, uz moju malenkost, biti premijer i ministar poljoprivrede Kemal Hrnjić. Tu ćemo najvjerojatnije razmotriti situaciju i odlučiti se kakve mjere poduzeti u cilju sprječavanja enormnih poskupljenja. Volio bih da nađemo dogovor, radili smo analize zaključanih cijena. To je nešto na fonu onoga što je radila Hrvatska i to se jako dobro pokazalo. Akcija je s 31. prosinca prestala te smo uzeli na sebe kako raditi dalje. Imamo Zakon o kontroli cijena i država uvijek ima ono što zovu mrkva i štap, ali ne bih volio da idemo na bilo kakve sankcijske mjere ili, da kažem, prisilne mjere, ne zato što je Vlada nespremna ili ne želi već zato što nemate dobre učinke ako nemate dogovor na tržištu između ponude i potražnje.
Vlada poduzima mjere onda kada instrumenti tržišta ne daju rezultate, kada instrumenti tržišta podbace, Vlada je dužna poduzeti intervencije. Bojkot je i u drugim zemljama, on je instrument slobodnog tržišta i nadamo se da će bojkot napraviti još bolju pregovaračku poziciju.
Hoćemo li otkriti neke od mjera?
- Pričekajmo ponedjeljak, ne bih da pravimo buku prije nego što sjednemo za stol i dogovorimo se.
Spremaju se i nova zakonska rješenja, poput onoga o zaštiti potrošača, a koja su usklađena s europskim propisima?
- Mi smo, podsjećam, donijeli Zakon o unutarnjoj trgovini te smo, uz ostalo, uvidjeli potrebu za zakonsko rješenje o e-trgovini te za zakonsko rješenje o zaštiti potrošača. Ovaj Zakon o zaštiti potrošača usklađen je s europskim smjernicama te će donijeti transparentniji uvid u formiranje cijena. Bit će drugačije regulirano isticanje cijena. Još je jedna stvar ta da ćemo ojačati sektor zaštite potrošača i uspostaviti bolju suradnju s ombudsmanom i europskim institucijama.
Zakonsko rješenje je na oko 95 posto dovršenosti. Čekamo i zakonsko rješenje o kontroli cijena koje će biti u formi nacrta na Parlamentu, a onda idemo s ova dva, dakle sa Zakonom o zaštiti potrošača te Zakonom o e-trgovini, gdje su naši građani, potrošači jako nezaštićeni.
Tržište jest slobodno, međutim, koliko država može biti regulator?
- Ne postoji apsolutno slobodno tržište. Jasno je da, kada osnovni mehanizmi slobodnog tržišta podbace, onda se ide s intervencionizmom države, iako je uvijek donekle državni intervencionizam uključen te imate stalnu dinamiku u procesu. Kako država iznađe modele da zaštiti građane, tako trgovci nađu neke druge modele da maksimiziraju profit. Ali treba biti svjestan dinamičnosti i treba je prihvatiti jer je upravo to slobodno tržište.
Hrvatska je članica Europske unije, a opet je poduzela mjere te nije išla na dogovor, već je jednostavno odredila gornje cijene koje će vrijediti određeno razdoblje. Imali smo negativna iskustava s takvim odlukama jer se pojavljuje šrinkflacija pa, primjerice, ograničite cijenu čokolade od 100 grama, a onda se pojavi čokolada od 95 grama. Nadam se da ćemo u ponedjeljak akciju “Zaključane cijene” vratiti, pa i poboljšati, a tu su i poticaji za prehrambenu industriju jer smo veliki ovisnici o uvozu, poglavito u sektoru prehrambenih proizvoda. To je nešto za što nakon dugo godina plaćamo cijenu.
U kontekstu domaće proizvodnje poznato je kako BiH ima mogućnost za značajna europska sredstva, poput fonda IPARD, ali zbog politike nekako ne uspijevamo u tomu?
- Nažalost. Radimo strategiju trgovine i vidimo da nas čeka 11 milijuna eura, a nikako da dođemo do toga da usvojimo to na razini države. Pokušat ćemo to uraditi na razini entiteta.
Nažalost, mislim da se politika u posljednjih 30-ak godina odvojila od stvarnosti. No, ova je Vlada napravila promjenu kada govorimo o pravima radnika, poput prava trgovačkih radnika kroz neradnu nedjelju, prava na minimalnu plaću, zaštite prava potrošača. Sve su to ljudska prava. Mnogima koji su bili miljenici prethodne politike ne odgovara ova promjena paradigme i svjetonazora. Želimo i u EU, a bez poštivanja ljudskih prava nemamo što tražiti tamo.
Otvori KEKS Pay
