Unatoč godinama visoke imigracije i upornim apelima da Njemačka treba strane radnike kako bi popunila praznine na tržištu rada, mnogi građani Europske unije, posebno iz Istočne Europe, odlaze iz zemlje nakon samo nekoliko godina boravka. Nova studija Saveznog ministarstva rada, predstavljena od strane povjerenice za integraciju Natalie Pawlik, pokazuje da Njemačka gubi trećinu građana EU zbog loših uvjeta života i rada, što dodatno pogoršava kronični nedostatak kvalificirane radne snage.
Studija, temeljena na kvalitativnim intervjuima i statistikama, otkriva da značajan dio ljudi napušta Njemačku u prve četiri godine nakon dolaska. Glavni razlozi su visoki troškovi života, osjećaj da "ne mogu si to priuštiti", diskriminacija na radnom mjestu, nefleksibilni uvjeti rada, nepriznavanje kvalifikacija, birokracija i nedostatak podrške u svakodnevnom životu. Mnogi doživljavaju Njemačku kao "nestabilno mjesto za život", što ih potiče na povratak u matične zemlje ili selidbu drugamo.
"Ne možemo si priuštiti gubitak trećine građana EU zbog loših uvjeta", rekla je Pawlik.
Rumunjska ostaje najveća zemlja podrijetla među imigrantima iz EU koji se preseljavaju u Njemačku, prema godišnjem izvješću Saveznog ureda za migracije i izbjeglice. Poljska i Bugarska slijede s određenom udaljenošću, ispred Italije, Mađarske i Španjolske. Kao i prethodnih godina, gotovo tri četvrtine imigranata iz EU-a došlo je iz zemalja koje su punu slobodu kretanja u Njemačku uživale tek oko 10 do 15 godina. Rumunjski, poljski i bugarski državljani činili su 80% ove skupine. U 2024. godini imigracija u Njemačku pala je na najnižu razinu od 2011. godine, iako su se trendovi razlikovali ovisno o nacionalnosti. Među zemljama s padom priljeva bile su četiri najznačajnije: Rumunjska, Poljska, Bugarska i Hrvatska. Pad je bio najveći kod hrvatskih, poljskih i bugarskih državljana, za 30%, 21% odnosno 19%. Neto migracija iz ostalih zemalja EU-a u 2024. iznosila je samo 38.735 ljudi, što je pad od 66,8% u usporedbi s prethodnom godinom, kada je neto migracija iznosila oko 117.000.
Njemačka se suočava s ozbiljnim nedostatkom radne snage u ključnim sektorima. Prema Njemačkom ekonomskom institutu (IW), u deset najugroženijih sektora nedostaje više od 260.000 radnih mjesta, a samo u zdravstvu oko 46.000. Nedostatak u zdravstvu dovodi do dugih čekanja na termine, dok u građevinarstvu usporava izgradnju stanova. IW stručnjakinja Valeria Quispe upozorava da slabija ekonomija privremeno ublažava pritisak, ali problem ostaje strukturni.
Rast zaposlenosti u Njemačkoj posljednjih godina dolazi isključivo od državljana izvan EU, jer se broj zaposlenih Nijemaca smanjuje zbog odlaska baby boomera u mirovinu. Unatoč godišnjoj imigraciji od 400.000 do 700.000 ljudi, zadržavanje EU radnika ključno je za dugoročnu stabilnost.
Povjerenica Pawlik ističe potrebu za boljom integracijom na tržištu rada i stanovanja, inkluzivnom kulturom te ciljanom regrutacijom kvalificiranih radnika. Preporuke uključuju olakšavanje priznavanja kvalifikacija, fleksibilnije uvjete rada, poticaje za dulji ostanak na tržištu rada i promociju kvalificirane imigracije.
Bez promjena, Njemačka riskira da se kronični nedostatak radne snage produbi, što će utjecati na zdravstvo, infrastrukturu i cijelu ekonomiju, piše Euronews.
Otvori KEKS Pay
