Premda nije bio neki od udarnih dana, pred spiljom Vjetrenicom u Zavali, u općini Ravno, neuobičajen ugođaj - mlade dame i pjesma. Studentica Marija Slobođan, njihova voditeljica u razgledanju spilje, kaže nam da su to članice klape Figurin iz Zagreba. - Ponio ih je ugođaj u spilji i ugodna temperatura u odnosu na ovih podnevnih 30-ak stupnjeva vani. Posjet ih se dojmio pa su odlučile i zapjevati - kaže nam mlada voditeljica s kojom smo nastavili razgovor dok je njezina kolegica Ljubica Matić ušla u spilju s novom skupinom. Tog dana još nešto neuobičajeno - uz dvije voditeljice, pred ulazom u spilju prevladavale su dame.
- Najviše je posjeta vikendom, a što se tiče ove godine, najviše gostiju imamo iz Češke, potom Poljske, Njemačke, skandinavskih zemalja i, naravno, naših domaćih iz BiH. Prošle smo godine imali oko 20.000 posjetitelja, čemu je doprinio podatak da je Vjetrenica lani u srpnju uvrštena na UNESCO-ov popis svjetske baštine. Ove godine očekujemo da ćemo taj rekord premašiti.
Kažete, Česi su najbrojniji, a koliko znamo, oni su bili i prvi marni istraživači?
- Tako je. Najuspješniji je Karel Absolon, češki speleolog, koji je došao istraživati Vjetrenicu i prvi je opisao 33 životinjske vrste, tako je krenulo. On je ovdje boravio sa suprugom od 1912. do 1914. godine, a po njemu je nazvana i jedna životinjska vrsta - Absolonova tina.
Vodite ture već više godina, što vas ljudi pitaju?
- Često pitaju koliko je ukupno dugačka spilja pa dokle se ide, a oduvijek je, još od 1960-ih godina 20. st., dostupno 700 metara za turiste. Pitaju i koji organizmi žive u spilji, često i za Veliko jezero te kada se i u kojem razdoblju do njega može doći. U sklopu godišnjeg monitoringa u srpnju i kolovozu, dok je sifon oslobođen vode, imamo posebne ture sa stručnjacima za Veliko jezero. To nije za obične posjetitelje, već za speleologe koji se bave istraživanjima Vjetrenice. Za te ture istraživači se moraju najaviti prije ljeta.
Jesu li istraživači odmaknuli u istraživanjima dužine Vjetrenice?
- Zasad nisu. Ukupno imamo 7014 istraženih kanala, vidjet ćemo što će se dogoditi u budućnosti.
Vjetrenica ima niz endemskih vrsta, no nekako se s njom povezuje čovječja ribica.
- Da, ona nam je, rekla bih, jedina slavna endemska vrsta. Posjetitelji često pitaju otkud taj naziv, jednostavno, ima boju kože kao i ljudi, može narasti od 23 do 25 centimetara, uglavnom se hrani ličinkama i beskralježnjacima. Slijepa je i mora živjeti u tami te na dubini pa je posjetitelji ne mogu vidjeti.
Može li se slučajno neka ukazati?
- Ne, ne izlazi ona na vidjelo, jako je osjetljiva na svjetlo. Jedino u ožujku, kada su obilne oborine, može izići iz sporednih kanala.
Što joj kažete?
- Ne kažemo joj ništa, vratimo je gdje pripada, u tamu.
Prometnica granični prijelaz Orahov Do - Zavala je pred otvaranjem, jesu li vidljivi pomaci?
- Naravno, očekujemo otvaranje nove ceste, što je za nas veliki izazov jer očekujemo još veći broj posjetitelja.
Od voditeljice Slobođan doznali smo i da je za posjetitelje iz inozemstva cijena razgledanja spilje od 15 do 25 KM, dok je za domaće od 10 KM za djecu do 18 KM za odrasle. Ako je riječ o skupinama od 20 i više posjetitelja, cijena ulaznica je 20 posto niža. Na kraju smo je pitali spomene li Nijemcima da su pojedine scene njihova najgledanijeg serijala "Winnetou" snimane i u Vjetrenici.
- Obvezno to spomenem jer je dio scena sniman na jezeru, pa u Popovu polju, na Ivanici, u Hrvatskoj i Sloveniji. Nijemcima je to jako zanimljivo, odmah se povede rasprava, tako da sam i ja morala odgledati te filmove kako bi s njima mogla o njima razgovarati. Čak i kad iziđemo iz spilje, obilazak traje od 35 do 45 minuta, nastavimo razgovor o Winnetouu u Popovu.
Preporučila je i da posjetitelji nakon razgledanja Vjetrenice obvezno posjete jedinstveni Biospeleološki muzej u kojem mogu vidjeti i neke eksponate o kojima voditelji pričaju, ali i čuti zanimljive priče o Popovu polju.